Razlika između inačica stranice »More«

Dodano 8.027 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (Bot: Migrating 152 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q165 (translate me))
 
Neke od biljaka i životinja zastupljenih u moru su [[alge]], [[morska salata]], [[ribe]], ježinci i [[morska zvijezda|morske zvijezde]].
 
==Fizikalna svojstva mora==
 
Svjetsko more obuhvaća 1368 mil. km<sup>3</sup>; masa mu iznosi 1,44 trilijuna tona, odnosno 420. dio sveukupne mase Zemlje.<br />
U odnosu na slatku vodu, morska voda ima manji specifični toplinski kapacitet, manju toplinsku provodnost i površinsku napetost.<br />
Specifični toplinski kapacitet i parcijalni tlak vodene pare smanjuju se s povećanjem slanosti.<br />
Koeficjent [[Toplinska vodljivost|toplinske provodnosti]] manji je za morsku vodu i raste s povećanjem temperature i [[tlak]]a.<br />
Indeks loma svjetlosti raste s povećanjem slanosti i sa smanjenjem temperature. Osmotski tlak raste s povećanjem temperature i saliniteta. Površinska napetost mora, koja iznosi 73 Mn/M, ubraja se u najveće površinske napetosti kapljevina u prirodi.<br />
Koeficijent toplinskoga rastezanja veći je nego kod čiste vode, a raste s povećanjem tlaka.
 
==Temperatura mora==
 
More se zagrijava upijanjem Sunčeva zračenja, a hladi emitiranjem dugovalnoga zračenja, isparavanjem te vođenjem topline između atmosfere i mora.
More najviše prima toplinu u ekvatorskim područjima, a najviše ju gubi u polarnima, pa se prosječne površinske temperature smanjuju s povećanjem geografske širine.<br />
Površinske izoterme pokazuju nepravilnosti koje nastaju zbog utjecaja struja na temperaturno poje.<br />
Oko 53% površine mora ima prosječnu temperaturu višu od 20°C; najtoplija je površina Crvenoga mora i Perzijskoga zaljeva (35°C); prosječna godišnja temperatura Tihog oceana iznosi 19,1°C, Indijskoga 17,0°C, a Atlantskoga 16,9°C.<br />
U području niskih geografskih širina temperatura se prema dnu smanjuje za približno 20°C u sloju termokline (prvih 1000m), a poslije se smanjuje neznatno.<br />
Sve morske vode dublje od približno 1000m jednolika su vodena masa temperature od 0 do 4°C. U velikim dubokomorskim depresijama, na dubinama od 2000 do 3000 m, temperatura se smanjuje, a u još većim dubinama raste (adijabatsko povećanje temperature zbog povećanoga tlaka).<br />
Godišnje kolebanje površinske temperature u području srednjih geografskih širina iznosi 8°C, a u tropima i području veće, npr. u sjevernom je Jadranu 16°C.<br />
Godišnje kolebanje temperatura na otvorenome moru dopire do dubine od stotinjak metara. Dnevno kolebanje površinske temperature u srednjim je geografskim širinama oko 0,3C u tropskim područjima do 1°C za mirna vremena, a osjeća se do dubine od nekoliko desetaka metara.
 
==Kemijski sastav mora==
 
Morska je voda u prvom redu otopina različitih anorganskih soli, u manjoj mjeri i plinova i organskih tvari, a sadrži i netopljive suspendirane čestice.<br />
Isparavanjem morske vode zaostaje kao talog morska sol, smjesa anorganskih soli u kojoj su osnovni sastojci kloridi i sulfati: [[natrijev klorid]] (NaCl), [[magnezijev klorid]] (MgCl<sub>2</sub>), [[magnezijev sulfat]] (MgSO<sub>4</sub>), [[kalcijev sulfat]] (CaSO<sub>4</sub>) i [[kalijev sulfat]] (K<sub>2</sub>SO<sub>4</sub>).<br />
Otopljene anorganske soli disocirane su u vodi na ione. Na pH-vrijednost morske vode, koja iznosi od 7,50 do 8,25, utječu ugljikov dioksid i njegovo pufersko djelovanje te soli i procesi njihove hidrolize.<br />
U elementarnom sastavu tvari otopljenih u morskoj vodi glavninu tvori 12 kemijskih elemenata.<br />
Najviše ima [[klor]]a, zatim slijede [[natrij]], [[magnezij]], [[sumpor]], [[kalij]], [[brom]], [[ugljik]], [[stroncij]], [[bor]], [[silicij]] i [[fluor]].
Ta glavna skupina elemenata čini čak 99,98% svih prisutnih elemenata, dok se u vrlo malom udjelu od 0,02% nalazi još pedesetak elemenata.<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 7 (Mal-Nj), str. 447. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. ISBN 953-6036-37-1</ref>
 
==Salinitet (slanost) mora==
 
[[Salinitet]], tj. udjel otopljenih anorganskih soli u moru, izražava se u gramima po kilogramu (g/kg), odnosno u promilima (‰).<br />
Za razliku od slatnih voda, u sastavu kojih postoje velike razlike, u moru je međusobni omjer sastojaka približno stalan.<br />
Salinitet ovisi o razlici između količine vode koja je napustila ocean isparavanjem i količine vode koja je u nj pristigla oborinama i dotokom kopnenih voda, o stvaranju i otapanju leda, strujanju i mijašanju u moru.<br />
Prosječni je alinitet oceana 35‰, u područjima visokih geografskih širina i ekvatora oborine prevladavaju nad isparavanjem pa se javljaju minimumi saliniteta, a u suptropskim područjima isparavanje premašuje oborine pa je salinitet maksimalan.<br />
U obalnim morima, u kojima je dotok slatke vode veći od isparavanja (npr. Baltičko i Crno more, Sjeverno ledeno more), salinitet je ponegdje manji od 10‰.<br />
U morima u kojima je isparavanje veće od dotoka slatke vode, salinitet je veći od prosječnog i iznosi od 38 do 41‰ (npr. u Sredozemnom i Crvenome moru). Salinitet na površini otvorenog oceana, prikazan s pomoću izohalina, iznosi od približno 32‰ (sjeverni dio Tihog oceana) do 37‰ (dijelovi i Atlanskog oceana u suptropskom pojasu).<br />
U većem dijelu oceana slanost se smanjuje s povećanjem dubine u tzv. sloju halokline, na dubini između 600 i 1000 m postiže minimum, a zatim se lagano povećava.
 
==More kao izvor energije==
 
U prirodne obnovljive izvore [[Energija|energije]], osim drva i biomase, najiskorištenije je Sunčevo zračenje, [[vjetar]], vodena energija, a zatim [[morske struje]] i [[valovi]], toplina mora, te [[plima]] i [[oseka]].
 
* Morski valovi imaju golemu potencijalnu energiju, npr. jedan udar prosječno velikoga vala može proizvesti energiju od 75 mil. kilovata.
 
* Morske mijene također proizvode veliku energiju, koja u prosjeku iznosi više od 8 trilijuna kilovata (u Francuskoj u Bretanji, je izgrađena prva elektrana koja iskorištava morsku energiju).
Postoje mogućnosti iskorištavanja razlike u temperaturi površinske i dubinske vode, iz koje bi se mogla dobiti velika energija.
 
* Plima i oseka, tj. razlika u razini mora kao njihova posljedica, mogu se iskoristiti kao energetski izvor pregrađivanjem morskih zaljeva s izrazito velikih promjenama razine. Prema ukupnoj energiji tog i sličnih izvora (morske struje i valovi), stvarne su mogućnosti njegova iskorištavanja vrlo malene.
 
* Nafta i prirodni plin koji se nalaze u podmorju već danas imaju veliko gospodarsko značenje.<br />
:Od svjetskih rezervi nafte i plina utvrđenih 2003. Ispod morskog dna nalazilo se oko 20% nafte i prirodnoga plina. Najviše nafte nalazi se uz obale Bliskog istoka, a prirodnoga plina uz obale Bliskog istoka i Europe.<br />
:Najbogatija nalazišta nafte i plina nalaze se u razmjerno plitkim morskim bazenima, koji su pristupačni s obzirom na gospodarske i tehnološke mogućnosti.<br />
:Nafta se vadi iz podmorja u Meksičkome zaljevu, Karipskome moru, Sredozemnome moru, Crnome moru, Crvenome moru, Sjevernome moru i dr.
:Predviđa se da če tehnologija eksploatacije nafte omogućiti vađenje nafte i iz većih morskih dubina. S povećanjem dubine, povećavaju se troškovi eksploatacije, pa prema tomu i cijena nafte. Istraživanja nafte i prirodnoga plina u podmorju obavlja danas više do 80 zemalja, od kojih 40 već proizvodi naftu i prirodni plin.
 
Od ostalih mineralnih resursa koji se nalaze u morskom dnu najveću vrijednost ima mangan, koji se danas naveliko eksploatira.<br />
U managanskim grumenima (manganese nodulas) nalaze se i znatne količine bakra, nikla, kobalta i molibdena.<br />
Danas je već otvoreno nekoliko stotina ležišta. Među ostalim su stvarima koje se mogu iskorištavati iz mora kalcijev karbonat, kositar, magnezit, zlato, platina, dijamanti, titanij, soli.<br />
U nas se bušenjem s platformi i geološki ispituje područje šelfa sjevernog i srednjeg Jadrana.<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 7 (Mal-Nj), str. 447. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.g. ISBN 953-6036-37-1</ref>
 
== Popis mora podijeljenih po oceanima ==
* [[Svjetski dan oceana]]
 
== Izvori ==
[[Kategorija:Vodene mase]]
{{izvori}}
[[Kategorija:Mora| ]]
 
[[Kategorija:Vodene mase]]
[[sw:Bahari]]
[[Kategorija:Mora| Mora]]
1.046

uređivanja