Razlika između inačica stranice »Piroliza«

Dodano 107 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (Bot: brisanje 38 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q176848 na Wikidati)
[[Datoteka:Charcoal.jpg|mini|[[Drveni ugljen]]]]
'''Piroliza''' (piro- + -liza), kemijska razgradnja organskih tvari djelovanjem topline na visokoj temperaturi, bez prisutnosti [[kisik]]a i [[Voda|vode]] i tako se dobivaju čisti elementi. Pritom se velike molekule razgrađuju na manje, npr. [[metan]] se pri 1300 do 1400°C raspada na [[vodik]] i [[ugljik]]; drugi plinoviti ''alkani'' razgrađuju se već pri mnogo nižim temperaturama (400 do 600°C). Na pirolizi tekućih alkana temelji se krekiranje naftnih frakcija. U kemijskoj industriji primjenjuje se i piroliza aromatskih [[ugljikovodici|ugljikovodika]], [[alkohol]]a, [[eter]]a, [[aldehid]]a, [[keton]]a, karboksilnih kiselina i njihovih soli.
Na pirolizi tekućih alkana temelji se krekiranje naftnih frakcija. U kemijskoj industriji primjenjuje se i piroliza aromatskih [[ugljikovodici|ugljikovodika]], [[alkohol]]a, [[eter]]a, [[aldehid]]a, [[keton]]a, karboksilnih kiselina i njihovih soli.
 
Primjer je industrijske primjene pirolize suha destilacija drva, pri kojoj nastaje drveni ugljen. U mnogim postupcima piroliza se provodi pod povišenim tlakom i temperaturama višima od 430°C. Piroliza se može primijeniti i za razgradnju otpada spaljivanjem. Brza ili trenutačna piroliza uobičajena je tehnika pri dobivanju tekućine iz čvrste biomase; pritom je vrijeme zadržavanja vrlo kratko (<2 s), uz veliku brzinu zagrijavanja pri 350 do 500°C. Prvo umjetno dobivanje organskog spoja, ureje (F. Wohler, 1828), ostvareno je pirolizom amonijevabr cijanida./>
Piroliza se može primijeniti i za razgradnju otpada spaljivanjem.<br />
Brza ili trenutačna piroliza (tzv. ''flash'') uobičajena je tehnika pri dobivanju tekućine iz čvrste biomase; pritom je vrijeme zadržavanja vrlo kratko (<2 s), uz veliku brzinu zagrijavanja pri 350 do 500°C. Prvo umjetno dobivanje organskog spoja, [[Urea|ureje]] (F. Wohler, 1828.), ostvareno je pirolizom [[Amonijev cijadid|amonijeva cijanida]].<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 8 (O-Pre), str. 478. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-32-0</ref>
 
== Izvor Izvori==
{{izvori}}
* Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre), str. 478. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0
 
== Poveznice ==
 
{{Mrva-kem}}
 
[[Kategorija: Kemija]]
1.046

uređivanja