Razlika između inačica stranice »Magnetit«

Dodano 800 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (Bot: brisanje 42 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q181395 na Wikidati)
| reference =
}}
'''Magnetit''' (prema magnet) je kubični mineral iz skupine spinela, [[kemijska formula]] Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub> (ili FeO x Fe<sub>2</sub>O<sub>3</sub>).<ref name="Hrvatska enciklopedija">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]; broj 11 (Tr-Ž), str. 478. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. ISBN 978-953-6036-41-7</ref>
'''Magnetit''', [[kemijska formula]] Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub>, je crni ferimagnetički [[željezovi oksidi|željezov oksid]] u kojem [[željezo|željezovi]] atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni [[mineral]] u [[Magmatske stijene|magmatskim]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnim stijenama]]. Važna je željezna [[ruda]], a najveća su ležišta u sjevernoj [[Švedska|Švedskoj]].
 
==Svojstva i osobine==
 
'''Magnetit''', [[kemijska formula]] Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub>,Crni je crni ferimagnetički [[željezovi oksidi|željezov oksid]] u kojem [[željezo|željezovi]] atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni [[mineral]] u [[Magmatske stijene|magmatskim]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnim stijenama]]. Važna je željezna [[ruda]], a najveća su ležišta u sjevernoj [[Švedska|Švedskoj]].
 
Javlja se u oktaedarskim kristalima, zrnatim agregatima i u slobodnom zrnju kao magnetski pijesak. Magnetičan je i neproziran.
Ležišta magnetita pretežito nastaju pri segragaciji magme na oksidnu i silikatnu frakciju. Velike količine magnetita, ali neiskoristive zbog malene koncentracije, nalaze se sitno raspršene u gotovo svim eruptivnim stijenama. Tako npr. tamna boja bazalta djelomično potječe od magnetita. Ležišta magnetita u Švedskoj i na Uralu među najbogatijim su ležištima željezne rude na svijetu.
 
== Fizička svojstva ==
[[Tvrdoća]] magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na [[Mohsova skala|Mohsovoj skali]], a [[Relativna gustoća|specifična težina]] iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale.<br />
Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.<ref> R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.</ref>.
 
== Kristalna struktura ==
[[Datoteka:Magnetit1.jpg|mini|250px|lijevodesno|Prikaz strukturnog i magnetskog uređenja magnetita s označenom jediničnom ćelijom]]Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline [[kisik|kisikovih]] [[anion|aniona]] nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su [[kation|kationi]] Fe<sup>3+</sup>, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe<sup>2+</sup> i Fe<sup>3+</sup>.
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
<br>
 
== Izvori ==
}}
 
[[Kategorija: Minerali]]
[[Kategorija: Metalni oksidi]]
[[Kategorija:Spojevi željeza]]
1.046

uređivanja