Dan Hrvatskoga sabora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
U svečarskom tonu održano je i prvo zasjedanje demokratski izabranog Sabora.<ref name="HRT" /> Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]], kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora dr. sc. [[Žarko Domljan|Žarka Domljana]], za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]]. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je [[Stjepan Mesić]].<ref name="Sabor">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1797&sec=461 30. svibnja - Dan Hrvatskoga sabora]</ref>
 
Proglašenje rezultata glasovanja za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, izbor dr. Franje Tuđmana, popraćen je aklamacijom sabornika. [[Franjo Tuđman]] u nadahnutom je govoru podsjetio na važne datume hrvatske povijesti i borbe hrvatskog naroda za očuvanje svoje državnosti, naglasivši da je upravo sada učinjen presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Kao glavni cilj u najbliže vrijeme naveo je donošenje novog [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]] s uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama.<ref name="HRT" />
[[Datoteka:Narod 2 30. svibnja.jpg|mini|lijevo|Slike Stjepana Radića i Franje Tuđmana]]
Prvi predsjednik novog Sabora dr. [[Žarko Domljan]] predao je zatim dr. Franji Tuđmanu [[Predsjednik_Republike_Hrvatske#Simboli_predsjednika_Republike|predsjedničku lentu]] u bojama [[hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]], a onda je obnovljen drevni hrvatski običaj da se u kolijevku, pod jastuk, polože kruh, zlatnik i pero, kao simbolične oznake života, blagostanja i kulturnog napretka.<ref name="HRT" />
 
Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još [[Trg bana Jelačića|Trgu Republike]], održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno Vrhovništvo. U smiraju dana, koji je [[hrvat]]skom narodu vratio ponos i dostojanstvo, nezapamćeno mnoštvo ljudi proveselilo se do kasno u noć uz [[jarun]]sko jezero. Ali ubrzo, na suverenu Hrvatsku počela je besprimjerna barbarska [[domovinski rat|jugovojna i velikosrpska agresija]]. No, [[Hrvatska]] je ipak ušla u svjetsku zajednicu kao slobodna država pripravna da za to podnese sve žrtve.<ref name="HRT" />
 
== Značaj ==
Do [[Sedma Vlada Republike Hrvatske|donošenja]] Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine, taj se značajan dan obilježavao kao [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]]. Danas se obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora - dan koji iznova podsjeća na temeljnu ulogu Hrvatskog sabora, kao zakonodavnog i najvišeg predstavničkog tijela svih građana Republike Hrvatske, kao središnje i nezamjenjive institucije svake demokracije.<ref name="Sabor" />
{{citat4|right|
Volimo te Franjo, ti hrvatski rode,
 
ti svoj narod vodiš do slobode.
 
Prošao si muke za svoje Hrvate,
 
samo takav budi naš rođeni brate.
 
 
Tridesetog svibnja, naš je dan,
 
proslavimo u veselju naš rođendan.
 
Nek se pjeva, nek se ori,
 
nek svi znaju da Hrvatska postoji!
 
 
Oj, Hrvatsko, domovino mila,
 
vrati nama iz tuđine sina.
 
Nek se vrati dragom rodu svome,
 
rodu svome, rodu hrvatskome.
 
 
Crven, bijeli, plavi, naš je barjak dragi,
 
nek se vječno vije nasred sretne Kroacije.|[[Mladen Kvesić]] - [[Dan Hrvata]], 1990.}}
 
U trenucima obilježavanja državnih blagdana, pri čemu iznimku donekle predstavlja [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]], [[gradovi u Hrvatskoj|hrvatski gradovi]] i mjesta izgledaju otužno jer u njima malo tko ističe zastavu, iako bi državni blagdani trebali biti prigoda da se takvo što čini. Glavni uzrok tome je više negoli [[Sedma Vlada Republike Hrvatske|nespretna promjena]] nadnevaka [[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|državnih blagdana]] 2001. godine.<ref>Jareb 2010. str. 393. {{citat2|Usp. Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, pročišćeni tekst od 14. studenoga 2002., koji je objavljen u ''Narodnim novinama'', službenom listu Republike Hrvatske (Zagreb), 21. studenoga 2002.}}</ref>
 
Tada je dobro osmišljen i već uvriježen bnagdan [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan hrvatske državnosti]] 30. svibnja zamijenjen simbolički znatno manje smislenim 25. lipnja 1991. kada je [[Hrvatski sabor]] donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske]].<ref>Jareb 2010. str. 393. {{citat2|Činjenica je da se 30. svibnja 1990. po prvi put sastao Sabor izabran na slobodnim višestranačkim izborima. Početak njegova zasjedanja nije označio samo simbolički kraj dotadašnjeg komunističkog režima, nego i početak izgradnje suvremene hrvatske države. Može se reći da je toga dana obnovljena [[hrvatsko državno pravo|hrvatska državnost]], pa je odluka da se on proglasi Danom hrvatske državnosti bila više negoli opravdana.}}</ref> Ipak je već 7. srpnja 1991. zbog pritiska međunarodne zajednice Hrvatska bila prisiljena prihvatiti moratorij na aktivnosti vezane uz uspostavu neovisnosti.<ref>Jareb 2010. str. 393. {{citat2|O 25. lipnju i prihvaćanju moratorija ukratko je pisao Ante Nazor, ur. i autor teksta, ''Počeci suvremene hrvatske države'', 87.-88.}}</ref>
 
Tek po isteku ta tri mjeseca Hrvatski je sabor na zasjedanju [[8. listopada]] [[1991.]] proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske, pa je izmjenama iz 2001. godine taj dan proglašen blagdanom [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|Dana neovisnosti]]. Postojanje Dana državnosti 25. lipnja i Dana neovisnosti 8. listopada djeluje više negoli zbunjujuće na mnoge hrvatske građane. Ono naime što su zastupnici u Saboru izglasavali u lipnju zapravo je ono što se naposljetku stvarno dogodilo tek u listopadu 1991., pa se postavlja pitanje smisla proglašenja [[blagdani i spomendani u Hrvatskoj|obaju nadnevaka za blagdane]].
 
Uz to su promjene zakona o blagdanima donešene u ozračju tadašnje javno isticane "detuđmanizacije", pa se mogao steći dojam da je to učinjeno iz svojevrsnoga inata, odnosno isključivo zbog toga što je taj dan označio blagdanom upravo [[Franjo Tuđman|predsjednik Tuđman]] još 1990. godine. Uz ostale nedostatke, takav je postupak mnoge koji su i dalje poštovali djelo prvoga hrvatskog predsjednika također udaljilo od novih blagdana.
 
Premještanjem Dana državnosti na 25. lipnja, hrvatska država i narod su izgubili nacionalni praznik poput američkog 4. srpnja (Dan zahvalnosti) ili francuskog 14. srpnja ([[Pad Bastille]]). Tome govori i gore citirana pjesma Dan Hrvata, koja je postala jako popularna na predratnim društvenim događanjima domovinske i [[Hrvatsko iseljeništvo|iseljene Hrvatske]]. Posljednjih godina, nacionalni praznik u Hrvatskoj polako postaje [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]].
 
Danas se 30. svibnja obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora, dan koji iznova podsjeća na temeljnu ulogu [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], kao zakonodavnog i najvišeg predstavničkog tijela svih građana Republike Hrvatske, kao središnje i nezamjenjive institucije svake demokracije.<ref name="Sabor" /> U [[BiH|Bosni i Hercegovini]], 30. svibnja se slavi kao [[Blagdani_i_spomendani_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine#Domovinski_rat|Dan svehrvatske državnosti]] u [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačkoj županiji]].<ref>[http://uip-zzh.com/uip-zzh.com/files/zakoni/rad/9-04.pdf Zakon o blagdanima i neradnim danima Županije Zapadnohercegovačke]</ref>
 
== Izvori ==