Povijest Kirgistana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 17 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q641698 na Wikidati
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Kyrgyzstan AB 01.jpg|230px225px|desno|thumb|Čovjek na konju u Kirgistanu]]
[[Datoteka:BuranaTower.jpg|220px225px|desno|thumb|[[Toranj Burana]]]]
'''Kirgistan''', službeno '''Kirgiska Republika''' je [[Kontinentalne države|kontinentalna država]] u središnjoj [[Srednja Azija|Srednjoj Aziji]].
 
Kameni ulomci pronađeni u [[Tanšan]]u ukazuju na prisutnost [[ljudi]] na području današnjega Kirgistana prije oko 200,000 do 300,000 godina. Prvi pisani zapisi o ljudskoj civilizaciji na području današnjeg [[Kirgistan]]a, pojavili su se u [[Kina|kineskim]] kronikama počevši prije oko 2000 godina prije Krista.
 
Područje današnjega Kirgistana, dugo vremena je bio u sastavu [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] i bilo naseljeno [[iran]]skimIranski narodi|iranskim plemenima]].
 
[[Kirgizi]] su bili [[nomadi|nomadski]] narod, koji su živjeli u prostoru [[stepa]] srednje Azije od rijeke [[Jenisej]] preko [[Altaj]]a do [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Godine [[840.]] pobijedili su državu [[Ujguri|Ujgura]] i osnovali svoju vlastitu državu u prostoru [[Altaj]]a i [[Tanšan]]a. S vremenom su se selili prema jugu u prostor srednje Azije gdje danas žive. U tom prostoru su živjela razna turkijska plemena. Godine 1207., pobijedili su ih Mongoli (nasljednici [[Džingis-kan]]a). Kirgizi su tokom stoljeća bili pod velikim utjecajem [[Mongoli|Mongola]], [[Kinezi|Kineza]] i [[musliman]]a te su se miješali s raznim narodima. U 17. st., Kirgizi su ratovali protiv mongolskih [[Džunguri|Džungura]], a u 18. st. su priznali vlast Kineskog carstva za vrijeme dinastije [[Qing]]. U 19. st. je na prostoru Kirgistana nastao islamski [[KanatKokandski Kokandkanat]] unutar kojeg su Kirgizi prihvatili [[islam]]. Godine [[1876.]] su Rusi okupirali KanatKokandski Kokandkanat i tada su Kirgizi postali dio [[Rusko carstvoCarstvo|Ruskog carstvaCarstva]]. Mnogi Kirgizi iselili su u današnji [[Afganistan]].
 
Godine 1918. na vlast dolaze komunisti nakon velikih borbi između komunista i njihovih protivnika koji su imali značajan utjecaj u srednjoj Aziji. Kirgistan postaje dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]]. Godine 1924. osnovano je Kara-Kirgisko autonomno područje, a 1926. Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sklopu Ruske Sovjetske Socijalističke Republike. 1936. je proglašena [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika]], koja je bila posebna republika unutar SSSR-a i nije bila dio Rusije. Pod sovjetskom vlašću je došlo do dramatičnih promjena u kirgiskom društvu. Zabranjuje se [[nomadizamnomad]]stvo i osnivaju novi gradovi i sela u koje se naseljavaju Kirgizi. Osniva se [[industrija]] i moderniziraju [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]]. Razvija se [[kultura]] i [[književnost]] te se standardizira [[kirgiski jezik]] koji je [[1928]]. prihvatio [[latinica|latinicu]] (dotad se pisalo [[arapsko pismo|arapskim pismom]]), a [[1941]]. [[ćirilica|ćirilicu]].
[[Datoteka:BuranaTower.jpg|220px|desno|thumb|[[Toranj Burana]]]]
Godine 1918. na vlast dolaze komunisti nakon velikih borbi između komunista i njihovih protivnika koji su imali značajan utjecaj u srednjoj Aziji. Kirgistan postaje dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]]. Godine 1924. osnovano je Kara-Kirgisko autonomno područje, a 1926. Kirgiska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sklopu Ruske Sovjetske Socijalističke Republike. 1936. je proglašena [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika]], koja je bila posebna republika unutar SSSR-a i nije bila dio Rusije. Pod sovjetskom vlašću je došlo do dramatičnih promjena u kirgiskom društvu. Zabranjuje se [[nomadizam]] i osnivaju novi gradovi i sela u koje se naseljavaju Kirgizi. Osniva se [[industrija]] i moderniziraju [[poljoprivreda]] i [[stočarstvo]]. Razvija se [[kultura]] i [[književnost]] te se standardizira [[kirgiski jezik]] koji je [[1928]]. prihvatio [[latinica|latinicu]] (dotad se pisalo [[arapsko pismo|arapskim pismom]]), a [[1941]]. [[ćirilica|ćirilicu]].
 
Godine 1990. dolazi do tenzija između Kirgistana i [[Uzbekistan]]a unutar SSSR-a oko područja grada [[Oš]]a gdje živi većina [[UzbekUzbeci|Uzbeka]]a. Došlo je do borbi u kojima je poginulo 300 osoba. 1990. slabi moć komunista, a jača [[Kirgiski demokratski pokret]] čiji predstavnici ulaze u [[parlament]]. U kolovozu 1990. je izabran novi predsjednik [[Askar Akajev]]. 1991. je glavni grad Frunze preimenovan u [[Biškek]]. Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]], 31. kolovoza 1991., Kirgistan proglašava [[nezavisnost]]. Akajev je pobijedio na prvim demokratskim izborima. U državi slabi [[Gospodarstvo Kirgistana|gospodarstvo]] i jača [[siromaštvo]]. To dovodi do nezadovoljstva predsjednikom, koji je optužen za izbornu prijevaru i svrgnut [[4. travnja]] [[2005]]. u tzv. [[Tulipanska revolucija|Revoluciji tulipana]]. Na vlast je tada došao vođa oporbe [[Kurmanbek Bakijev]].
 
== Poveznice ==
* [[Srednja Azija]]
 
== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commonscat = History of Kyrgyzstan
|commonscathr = Povijest Kirgistana
}}
 
[[Kategorija:Povijest Kirgistana| ]]
[[Kategorija:Povijest po državama|Kirgistan]]
[[Kategorija:Povijest Azije]]