Juraj Haulik: razlika između inačica

'''Juraj Haulik de Váralya ''' ([[slovački]]: ''Juraj Haulík Váralyai'', [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1788]]. - [[Zagreb]], [[11. svibnja]] [[1869]].), [[Hrvatska|hrvatski]] kardinal, [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački nadbiskup]].

[[Teologija|Teologiju]] i [[Filozofija|filozofiju]] studirao je u Trnavi, [[Ostrogon]]u i [[Beč]]u. Zaslužan je za uvođenje [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] u škole i javne poslove, za osnivanje [[Matica ilirskahrvatska|Matice ilirske]], a njegovim nastojanjem utemeljeno je Gospodarsko društvo Sv. Jeronima i uredio park [[Maksimir]]. Zauzimao se za osnivanje osnovnih škola i novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove, a podupirao je i [[hrvatski narodni preporod|narodni preporod]] u Hrvatskoj i odupirao se [[mađarizacija|mađarizaciji]]. Imenovan je [[1852]]. prvim zagrebačkim nadbiskupom metropolitom, a 1856. i [[kardinal]]om.

U Hrvatskoj će se historiografiji često naći ocjena da je Haulik bio bečki čovjek, pa pouzdanik dvora pa i apsolutizma, ili pak u pozitivnom značenju zagovornik pred krunom kao nijedan hrvatski biskup ni prije ni poslije njega. On je to doista i bio, no stupivši na uzavrelo hrvatsko tlo, gdje će sav politički život biti usredotočen na probleme odnosa s Ugarskom, Haulik je znao iskorisititi trenutačne okolnosti te se stavio na stranu hrvatskog nacionalnog pokreta koliko mu je dopuštala njegova crkvena funkcija i uvelike omogućavala politička, kao namjesnika [[ban|banske]] časti i zastupnika hrvatskih interesa na zajedničkim saborima. Namjesnikom banske časti bio je u razdoblju [[1840.]] do [[1842.]] te od [[1845.]] pa do imenovanja [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]] banom [[1848.]] godine.