Krmpote: razlika između inačica

Dodano 157 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
No edit summary
No edit summary
10. Smokvica Krmpotska (Gornja Smokvica –Pećanici)
11. Žabukovac
 
'''CESTE I PUTEVI'''
 
Kraško bespuće, kamena pustinja krmpotskog kraja, s nekog broda iz Gorskog kanala ili sa susjednih otoka, izgledalo je nesavladivo. Ljudi koji su u tom prostoru živjeli, dobro su poznavali mrežu ovih putića i puteva koja su kao neki neuroni u mozgu povezivali savršeno sve dijelove ove iskonske kamene pustinje. U ovom kamenjaru osim ptica, zmija i jarebica, procvao bi vrijesak i kadulja, zazelenili grabovi i razne trnine, u zraku bi se čuo iskonski zagonetni šum pčela i drugih kukaca, kamena pustinja bi zaživjela. Ljudi živeći tu generacijama, postaju Krmpoćani, dio te prirode, osjećali se u tim svojim oazicama i često subjektivno odabranim prostorima i mjestima, koja bi redovito obilazili, snažni, autohtoni, kompletni. Centar svijeta za svakog Krmpoćana bio je prag njegove kuće. Tu se osjeća, s jedne strane povezanost s mrtvima. Hodajući nekim krmpotskim putem ta ispunjenost ga nije napuštala, hodao bi po krmpotskim predjelima, autohton, snažan, pun kao po nekom azimutu sreće, povezan sa željom svojih predaka i s nebom. U stranom svijetu mučile bi ga nostalgične misli i fantazije.
Austrijski pukovnik Senjanin Vukasović projektirat će i izgraditi krajem XVIII. stoljeća (1785.) cestu Senj - Novi Vinodolski. Ova će cesta, u nekim svojim etapama pratiti obalni smjer stare Rimske ceste, ali će u to vrijeme napredak u izgradnji puteva dozvoljavati i neka radikalnija rješenja i brza povezivanja pojedinih područja. Pedesetih i šezdesetih godina izgrađena je Jadranska magistrala. Naši ljudi, gradeći ovu cestu pokazali su umijeće i stoljetno iskustvo u obradi kamena u gradnji prelijepih suhozida, zaštitnih kolnika, burobrana. Okoliš je ostao obogaćen, iskonski nedirnut. Cesta je postala dio uvala i draga s kojima se kod gradnje perfektno nadopunjavala.
 
'''TOPONIMI OPĆENITO'''
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
TOPONIMI OPĆENITO
 
Profesor Šimunović u predgovoru svog klasičnog, opsežnog djela “Istočnojadranska toponimija” piše: “Imena nisu nastajala, i ne nastaju uopće, zato da bi bila povijesni i jezični dokument vremena. Imena su oduvijek bila nužnost. Nadijevanje imena vrlo je davan proces kojemu se ne zna počelo. Teče neprekidno s razvitkom ljudskog roda. Pojavnost imena mnogostruko je intimno vezana s čovjekovim poimanjem svijeta i nazočna je po svemu svijetu. Povijest imenovanja prati i održava povijest ljudskog duha kao najsažetiji i najvjerniji izraz te povijesti. Potreba međuljudskih komunikacija, mogućnost snalaženja i orijentacije u prostoru i vremenu postojale su to veće sto je čovjek vise gospodario prostorom”.
Vrt - Vrt oko kuća
 
'''Značenje'''
 
1. Ogrul - ograda
2. Neolit – mlađe kameno doba
5. Kohorta - vojna jedinica
6. Centurij - profesionalni oficir carske Armije
 
Krmpote se nalaze u Primorsko-goranskoj županiji. Ovdje ćemo diskutirali nesto šire granično područje prema Ledenicama - poluotok Veles – Drsnik – Omar - Crni vrh – Vlaška peć.
Godine 49. prije Krista u tjesnacu između Kurikte (o. Krk) i kopna, došlo je do pomorske bitke u kojoj je Cezarovo slabije brodovlje pod zapovjedništvom Gaja Antonija i Publija Kornelija Dolabele pretrpjelo poraz od Ponpejevih zapovjednika Marka Oktavija i Lucija Skribonijana Libona, koji su raspolagali jakom flotom (M. Glavičić: Značenje Senije tijekom antike; Senj.zb. 21 str. 48; 1994.).
(Mihovil, Bolonić - Veze grada Senja i otoka Krka Senj.zb. IX 1981.; 1982. god.)
 
--[[Suradnik:Dr. Ivan Stojevic|Dr. Ivan Stojevic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dr. Ivan Stojevic|razgovor]])</small> 14:36, 11. svibnja 2013. (CEST)Autor: Dr. Ivan Stojevic, (Ivan.Stojevic@gmx.de)
 
 
 
 
Kovačević, Ivan - Stoljetni Izazov Senja – Senjsko muzejsko društvo; Senj, 1981.
Pavelić Rikard: Bunjevci, Osobna naklada, 1973.
Krmpotić Milan: O primorskom ogranku Bunjevaca Povodom 390. obljetnice doseljenja Bunjevaca u potkapelski i podvelebitski kraj; Usponi - Senjsko književno ognjište, Senj 1996.
Lika u prošlosti i sadašnjosti; Historijski arhiv Karlovac; Zborni 5 Karlovac, 1973.
Westwrmann Grosser Atlas zur Weltgeschichte, 1985.
6

uređivanja