Talijanizacija: razlika između inačica

Talijanizacija je krenula već prije talijanskog [[fašizam|fašizma]]. Na području, kojikoje je biobilo povezano s Italijom, ta [[politika]] je započela neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Talijanski premijer [[Vittorio Emanuele Orlando]] (inače poznat kao veliki demokrat){{fact}} već je [[24. studenog]] [[1918.]] poslao brzojav u [[Trst]] s uputama za kaznene mjere protiv Slovenaca i Hrvata. U prosincu [[1918.]] započeli su napadi na [[tršćanska biskupija|tršćanskog biskupa]] [[Andrej Karlin|Andreja Karlina]] jer je bio Slovenac{{fact}}, a već sljedeće godine bio je prisiljen podnijeti ostavku.

Kasnije su fašistički vlastodršci ubrzali kompletanpotpun proces talijanizacije: Hrvatima i Slovencima je zabranjeno korištenje svojih jezika u javnim [[ured]]ima.{{fact}} TalijaniUmjesto su koristili umjesto terminapojma Slovenci i Hrvati, Talijani su koristili terminpojam "Slaveni" (ili ''Schiavi''), ustrajno negirajući posebnost i postojanje tih naroda. PosebnotPosebnost u tomu je bila što je talijanska riječ '''schiavo''' znači [[rob]], [[sluga]] a '''Slavo'' [[Slaven]].

Talijanizacija je bila posebno izražena u iskorijenjivanjuiskorjenjivanju hrvatskih i slovenskih imena i prezimena. U prvoj fazi osobna imena i prezimena svi zapisi su prilagođeni pravopisnim pravilima talijanskog jezika (npr. ''Antončič'' je pretvoreno u ''Antoncich'' ). U drugoj fazi, koja je počela [[1926.]], također su značajno talijanizirali imena (primjerice ''Antoncich'' je tada pretvoren u ''Antonelli''),[[ 7. travnja]] [[1927.]] u Istri počinje nasilna talijanizacija hrvatskih prezimena.<ref>[[Dubravko Jelčić]], 100 krvavih godina, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004., str. 31</ref> To je bio zloglasni zakon o zabrani "smiješnih" slavenskih imena.<ref>Mezulić,Hrvoje;Jelić, Roman: ''[O talijanskoj upravi u Istri i Dalmaciji : 1918.-1943. : nasilno potalijančivanje prezimena, imena i mjesta /]''</ref> Pored toga se napravilo usporedno i talijaniziranjatalijaniziranje [[toponim]]a.

Osim jezičnog i kulturnog nasilja, protiv Hrvata i Slovenaca suje bilabilo usmjerenausmjereno i najprimitivnijianajprimitivnije i brutalnabrutalno fizičko nasiljanasilje. Vlast je od početka tolerirala ili čak podržavala [[teror]]ističke "skvadre" (talijanski ''squadra'' = '' skupina''), od kojih su se kasnije razvile razbijačke fašističke bande.<ref>Istrapedia''[http://istrapedia.hr/hrv/65/antifasizam/istra-a-z/]''</ref>

Godine [[1931.]] uveden je poseban sustav oporezivanja i pravosudne eksproprijacije imovine kojom su vlasti plijenile domove hrvatskih i slovenskih poljoprivrednika i u njima nastanjivalo talijanske doseljenike (na štašto je posebnu pozornost obratila pazinska odluka <ref>Mario Mikolić: ''Istra 1941.-1947.'', Barbat, Zagreb, 2003., str. 118. i 119., ISBN 953-181-054-0 </ref> . Na taj način se nasilno mijenjala i etnička slika. Kolonizirani Talijani su bili iz krajeva kao što su [[Kalabrija]], [[Sicilija]] i dr.. <ref>Mario Mikolić: ''Istra 1941.-1947.'', Barbat, Zagreb, 2003., str. 100., ISBN 953-181-054-0 </ref> <!-- Neki tekstovi iz Nedjeljne Dalmacije prid raspad SFRJ spominjedu i koloniste iz Furlanije, no triban potvrde i ozbiljnije izvore -->

„Premalo se ubija“ <ref name="Jutarnji">http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=186617</ref>, opomenuo je [[1942.]] okružnicom svoje trupe general [[Mario Robotti]], zapovjednik IX armijskog korpusa talijanske Kraljevske vojske, raspoređenoga u Sloveniji i Hrvatskoj., Aa njegov nadređeni zapovjednik Mario Roatta još je bio eksplicitniji<ref name="Jutarnji"/>: ''Ne zub za zub, nego glavu za zub!'' Iz tih citata izvučen je naslov - ''Si ammazza troppo poco: I crimini di guerra italiani 1940.-43.'' (Premalo se ubija: Talijanski ratni zločini 1940.-43.) -&nbsp; koju je [[2006.]] objavio [[Torino|torinski]] povjesničar [[Gianni Oliva]]. <ref name="Jutarnji"/><ref>http://www.ibs.it/code/9788804564041/oliva-gianni/laquo;si-ammazza-troppo.html</ref><ref>http://libreriarizzoli.corriere.it/libro/oliva_gianni-si_ammazza_troppo_poco.aspx?ean=9788804564041</ref>

[[Datoteka:Italians in Istria 2001.png|thumb|220px|Udio osoba kojima je [[talijanski jezik|talijasnskitalijanski]] materinjski jezik (stanje: 2001)]]

== Talijanizacija istarske županijiežupanije u suverenoj Hrvatskoj ==

Posljednjeg desetljeća [[20. stoljeće|20. stoljeća]] nakon dolaska [[IDS]]-a na vlast u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]] počela su se masovno mijenjati imena ulica i postavljati dvojezične ploče te talijanske zastave i u mjestima gdje ziviživi svega 2-3 posto Talijana, u skladu sa statutom [[Istarska županija|Istarske županije]], bez obzira što je tamošnje talijansko stanovništvo sustavno doseljavano od strane talijanske vlasti od [[1918.]] pa konačno napustilo zemlju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskoga rata]] što je poznato pod imenom [[istarski egzodus]]. Neki službeni proglasi [[Talijanska unija|Talijanske unije]], pisani su isključivo na talijanskom jeziku. Neovisno o tome da li Talijani imaju značajan udio u ukupnom broju stanovnika, pored imena ulica i Talijanskitalijanski [[stijeg]] koji je zastava talijanske nacionalne manjine visi pored hrvatskog stijega. <ref>Vjesnik:IDS i dalje protuzakonito talijanizira Istru''[http://dns1.vjesnik.hr/Html/1999/02/28/nunu.htm]''</ref>

Talijani su željeli dokazati da je ono što rade ispravno. Ove promotivne kampanje usmjerene su posebice na interpretaciju nekih povijesnih nedjela. Rezultat je da danas prosječan Talijan iz Trsta ili Gorice (talijanskog dijela) uče izobličenu sliku povijesti tih mjesta.

* ''U području [[Hrvatski Jadran|hrvatskog]] i [[slovensko primorje|slovenskog primorja]] uvijek su živjeli isključivo Talijani. To su bile uvijek "najtalijanskije zemlje" (italianissime ''terre'').

* ''Ne prihvacajuprihvaćaju zlo fašizma ni postojanje fašističkih koncentracijskih logora kao primjerice [[koncentracijski logor Kampor|koncentracijskog logora Kampor]]. Ovaj tip vjerovanja je sve snažniji kod Talijana u cijeloj Italiji. Takav pogled također podržava veliki dio talijanskih [[intelektualac]]a.

*[http://www.hic.hr/dom/327/dom06.htm Talijanizacija Zadra nakon priključkapriključivanja Italiji]