Slavko Cuvaj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Slavko Cuvaj.jpg|mini|Slavko Cuvaj]]
'''Slavko pl. Cuvaj od Ivanjske''' ([[Bjelovar]], [[26. veljače]] [[1851.]] – [[Beč]], [[31. siječnja]] [[1931.]]), [[hrvatska|hrvatski]] [[političar]]. [[Hrvatski ban]] te [[kralj]]evski [[komesar]] (povjerenik) u Hrvatskoj od [[1912.]] do [[1913.]] godine.
 
== Životopis ==
UDiplomirao upravnuje pravo u Beču. Počeo je službu stupakao pristav (činovnik) kod kraljevske oblasti u Vinkovcima, a kasnije služi kao računarski savjetnik u Rakovcu i Petrinji, u [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]]. Od1878. [[1885prilikom zaposjedanja BiH imenovan je vladinim povjerenikom za grad Brod.]] do1881. promaknut je za nagradu u razred vladinog perovođe. Od [[19051885.]] godine je podžupan u [[OsijekĐakovo|Đakovu]]u, ia od 1892. u [[Požega|Požegi]],. odOd [[1905.]] do [[1906.]] godine bio je [[Ličko-krbavska županija|ličko-krbavski]] [[župan|veliki župan]],. aNakon toga je umirovljen na vlastiti zahtjev. Već od [[1908.]] do [[1909.]] godine služi kao vrhovni načelnik u [[Zagreb]]u. U razdoblju od [[23. srpnja]] [[1909.]] do [[1910.]] godine predstojnik je Odjela za unutrašnje poslove u Zagrebu te podban za banovanja [[Pavao Rauch|Pavla Raucha]] (imenovan [[5. srpnja]] [[1909.]] godine).
 
=== Banovanje i komesarijat ===
 
Banom je imenovan [[20. siječnja]] [[1912.]] godine. Nije mogao slomiti [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpsku koaliciju]]. Sabor koji je već bio sazvan za [[7. veljače]] na njegov je prijedlog [[27. siječnja]] [[1912.]] godine raspušten. [[4. travnja]] suspendiran je Ustav, dok je on [[5. travnja]] postavljen za komesara. Omladinac [[Luka Jukić]] izvršio je na njega [[8. lipnja]] [[1912.]] u Zagrebu neuspio atentat.<ref>[http://www.gordogan.com.hr/gordogan/wp-content/uploads/2011/10/d-1912-06-08-Jukicev-atentat.pdf Gordogan: Jukićev atentat 8. lipnja 1912.], preuzeto 3. kolovoza 2012.</ref> U to vrijeme jugoslavenska nacionalna revolucionarna omladina bila je u svom punom poletu. Za njegova režima vodio se [[Prvi balkanski rat|Balkanski rat]]. Veliki i nenadani uspjesi [[Srbija|Srbije]] u tom ratu primorali su bečke i peštanske vladajuće krugove da popuste Hrvatskoj. Nakon što je [[31. listopada]] atentat ponovljen, Cuvaj je [[22. prosinca]] "poslan na dopust" i više se nije vraćao na položaj komesara. Uprava je bila povjerena dr. Unkelhäuseru, a kad je Cuvaj razriješen službe, imenovan je novim komesarom barun [[Ivan Skerlecz]].
 
== Kritika ==
[[Miroslav Krleža]] o njemu je napisao: ''"krvolok i tiranin svog vlastitog naroda"'' koji je za odlikovanje dosljednog provođenja antislavenske politike i za promicanje tuđinske vlasti dobio [[barun]]sku titulu.
 
[[Miroslav Krleža]] o njemu je napisao: ''"krvolok i tiranin svog vlastitog naroda"'', koji je za odlikovanje dosljednog provođenja antislavenske politike i za promicanje tuđinske vlasti dobio [[barun]]sku titulu."{{Nedostaje izvor}}
 
==Literatura==
Line 14 ⟶ 18:
* [[Ferdo Šišić]], ''Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskog naroda. 1526.-1918. drugi dio'', Marjan tisak, Split, 2004. ISBN 953-214-198-7
* [[Neda Engelsfeld]], ''Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća'', Pravni fakultet, Zagreb, 2002. ISBN 953-6714-41-8
*[http://dnc.nsk.hr/DataServices/ImageView.aspx?id=f3e5958e-1574-4b81-ab3a-0ab1347645a7 Kronika: Hrvatska, Dom i Sviet, 1909. (13.), str. 258.]
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
 
{{Redoslijed|