Hrvatsko narodno kazalište Split: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:HNK_Split.JPG|mini|250px|Hrvatsko narodno kazalište u Splitu]]
 
'''Hrvatsko narodno kazalište u Splitu''' utemeljeno je [[1893.]] godine i nalazi se na Trgu Gaje Bulata u [[Split]]u. To je bio samo nastavak bogate splitske kazališne povijesti, čiji počeci sežu još u antiku Splitski HNK središnje je splitsko [[kazalište]] i najznačajnija kazališna ustanova u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Prvi pokušaj pokretanja stalnog i profesionalnog dramskog ansambla zbiva se 1898. osnivanjem ansambla Hrvatskoga dramatičnog društva u Spljetu od bivših članova [[HNK u Zagrebu|zagrebačkog]] i varaždinskog kazališta te svršenih učenika [[Stjepan Miletić|Miletićeve]] [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|glumačke škole]]. Društvo djeluje tek dvije godine. Nakon toga bogat kazališni život održavaju kazališni amateri i entuzijasti te tzv. Hrvatsko kazališno društvo za Dalmaciju.
Isprva nije postojao stalni umjetnički ansambl, nego su programe u njemu održavale uglavnom putujuće kazališne operne trupe, među kojima su dominirale one iz [[Češka|Češke]] i [[Italija|Italije]], te Zagreba[[Zagreb]]a, Osijeka[[Osijek]]a i Beograda[[Beograd]]a. Između dva svjetska rata u Splitu su gotovo svakoga svibnja gostovale [[Ljubljana|Ljubljanska]] i Zagrebačka opera, dajući pregršt predstava tijekom svibnja.
 
== Povijest ==
GodineZgrada 1922svoju prvu obnovu doživljava 1920. osnovankad jese vlastitii osniva prvi profesionalni dramski ansambl, kojipod jeslužbenim davaonazivom predstaveNarodno upozorište svojojza organizacijiDalmaciju. Dio ansambla bili su profesionalci, dio su bili amateri.Godine Veliki1928. zaokretdotadašnje ostvarioprofesionalno seje animiranjemkazalište maestraukinuto, Ivea Tijardovića,odlukom kojitadašnjeg jeMinistarstva svojimprosvete operetamasplitsko "Malaje Floramye"kazalište (1926.)spojeno isa "Spli'skisarajevskim akvarel"u (1928tzv.) obilježioNarodno ipozorište grad i građane, kao i navike života uza tojzapadne sredinioblasti.
 
Početkom 1928, kad se već naslućivao prestanak rada Narodnog pozorišta za Dalmaciju, skupina splitskih kazališnih entuzijasta pokreće kazalište Gradska opera i opereta, koje ubrzo mijenja ime u Splitsko kazališno društvo. Sve do 1936. to društvo, u kojem je spiritus movens Ivo Tijardović, uprizoruje uz dramske i niz operetnih i opernih djela poput [[Mala Floramye]] i Splitskoga akvarela. U tim uprizorenjima kao gosti sudjeluju i mnogi poznati kazališni umjetnici iz drugih gradova. Godine 1937. od Splitskoga kazališnog društva izdvajaju se Splitski kazališni dobrovoljci (1937-1940).
Prvi intendant kazališta bio je [[Ivo Tijardović]].
 
1940. godine ponovno se obnavlja kazališna zgrada i osniva Hrvatsko narodno kazalište u Splitu, koje u svom sastavu ima Operu, Dramu i Balet. Prvi intendant je [[Ivo Tijardović]], na čelu Drame je Marko Fotez, Operu vodi Oskar Jozefović, a Balet [[Ana Roje]].
 
1941. uspješno započeti rad Kazališta prekida talijanska okupacija.
 
Po oslobođenju i nastanku mirnodopskih uvjeta 1. srpnja [[1945.]] osniva se Narodno kazalište u Splitu, čija je jezgra bilo Kazalište narodnog oslobođenja Dalmacije, osnovano na [[Vis]]u 1944. Prva je sezona otvorena 27. rujna 1945. izvedbom tragedije [[Mirko Bogović|Mirka Bogovića]] [[Matija Gubec]], kralj seljački. Profesionalno kazalište u Splitu od toga dana kontinuirano djeluje do danas.
 
U veljači [[1970.]] kazališna je zgrada gotovo potpuno uništena u požaru. Nakon kraće stanke, predstave se ponovo počinju održavati prvo u Depadansi Doma [[JNA]], a potom u kinu Split u sklopu Doma [[Brodosplit|Brodogradilišta]] Split. Gotovo čitavo desetljeće trebalo je da se kazališna zgrada na [[Dobri (Split)|Dobrome]] obnovi.
 
U ožujku 1978, prema projektu arhitekta Boška Rašice, započinju radovi na temeljitoj obnovi zgrade, koja se tom prilikom i proširuje. Nova je zgrada svečano otvorena 19. svibnja 1980.
U kazalištu se nalaze poprsja velikana splitske i hrvatske kulture: [[Marko Marulić|Marka Marulića]], [[Gajo Bulat|Gaje Bulata]], Ive Tijardovića, [[Josip Hatze|Josipa Hatzea]], [[Josip Genda|Josipa Gende]], [[Zdravka Krstulović|Zdravke Krstulović]] i [[Boris Dvornik|Borisa Dvornika]].<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/68454/Default.aspx HNK Split: biste Zdravki, Gendi i Dvorniku]</ref>