Razlika između inačica stranice »Slijev«

Obrisano 585 bajtova ,  prije 7 godina
m
Rev. na 9. ožujka 2013.- netočan podatak
m (Rev. na 9. ožujka 2013.- netočan podatak)
 
== Crnomorski slijev ==
Crnomorski slijev zauzima 52%62 posto površine Hrvatske, a njime dominiraju velike [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Sava]], [[Drava]] i [[Dunav]] s više manjih podsljevova. <ref name="Endemske vrste"/>
To su najduže i vodom najbogatije rijeke. Najveća rijeka je rijeka Dunav. Planirana izgradnja plovnog kanala Vukovar - Šamac.
 
== Jadranski slijev ==
Jadranski slijev zauzima 4232 posto površine Hrvatske i grubo ga se može podijeliti na [[Istra|istarski poluotok]], jadranski slijev u [[Lika|Lici]] i [[Dalmacija|Dalmaciju]]. Rijeke jadranskog slijeva su uglavnom kratke i izolirane, često povezane sustavom podzemnih tokova. U [[krš]]kim poljima česte su rijeke ponornice, od kojih mnogima od njih tijekom sušnog razdoblja nadzemni dijelovi potpuno presušuju, podzemni sustavi vodotoka i rezervoara vode nikada ne presušuju, te ribama omogućuju preživljavanje. U vodama jadranskog slijeva nastanjeno je 86 ribljih vrsta, njih 19 naseljava crnomorski i jadranski slijev, a od preostalih 67 njih većina su [[endem]]i voda šireg jadranskog slijeva.<ref name="Endemske vrste"/>
Rijeke Jadranskog slijeva su Neretva, Cetina (najveće), Raša, Mirna, Dragonja, Riječina, Zrmanja i Krka. To su uglavnom kraće rijeke s manjim brojem pritoka te nisu pogodne za plovidbu osim njihovih ušća. Rijeke Krka, Korana i Zrmanja poznate su po slapovima koji im daju posebnu turističku vrjednost. Ponornice su rijeke koje dijelom teku površinom, a zatim se gube u podzemlju gdje pronalaze put prema drugim rijekama ili kao vrulje izviru u Jadranu.
 
== Izvori ==