Inačica od 12. srpnja 2008. u 02:25 uredi Markus cg (razgovor \| doprinosi) 515 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 17. svibnja 2013. u 20:54 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.444 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: Kolovoza [[1908.]] u Podgorici je oformljena tajna organizacija koju su sačinjavali protivnici Kneza [[Nikola I. Petrović\|Nikole I. Petrovića]], povezani s oporbenim frakcijama u [[Crnogorska narodna skupština\|Crnogorskoj narodnoj skupštini]] i djelom crnogorske političke emigracije u [[Beograd\|Beogradu]]. Ova je organizacija imala ''Privremeni statut narodnog ustrojstva u borbi za građanske slobode i jednakopravnost'' kojim se zagovaralo razvlašćivanje Kneza Nikole ali ne mirnim, parlamentarnim putem, no nasilnim aktom svrgavanja - ubojstvom. Do naredne godine, u ljeto [[1909.]] organizacija je imala kapilarne podružnice u plemenima [[Vasojevići]], [[Kuči]] i [[Bratonožići]], te navodno oko 1.000 članova-urotnika. Srpnja 1909. održano je novo konspirativno vijećanje u jednoj [[podgorica\|podgori]]čkoj ~~kafani~~kavani tijekom kojeg je odlučeno da oružni ustanak izbije u ljeto [[1910.]] godine a da će se dotle obaviti sustavne pripreme. ==Otkrivanje== No, kao i u [[Bombaška afera (1908.)\|Bombaškoj aferi (1908.)]], [[Crnogorska policija]] je zarana otkrila djelovanje urotnika i budno motrila što će preduzeti. U ~~kolovizu~~kolovozu [[1909.]] u selu Slatina ([[Andrijevica]]) najprije je uhićeno 7 urotnika a jedan je uspio preko rijeke [[Lim]] pobjeći za [[Turska\|Tursku]]. Ostali su se urotnici uspaničili. Među njima i Petar Đinović ([[1880.]]-[[1909]].), poručnik Crnogorske vojske koji je prethodno bio [[četnik]] u grupi srpskog vojvode Vojislava Tankosića (jedan od šefova srpske ''Crne ruke'' koja je [[1914.]] organizirala i [[Sarajevski atentat]]). Đinović se s grupom suradnika uputio da preuzme veliko skladište Crnogorske vojske u Barama Kraljskim, no, straža ih je razoružala, pretukla i uhitlila. Narednih dana uhićeno je još oko 160 urotnika koji su većinom izvedeni pred sud. Redak 19: ==Zanimljivost== Među urotnicima, i to onima koji su u ''Kolašinskoj aferi'' osuđeni u odsustvu na smrt strijeljanjem, nalazio se i [[Puniša Račić]] (Slatina, [[Andrijevica]] [[1886]].- [[Beograd]] [[1944]].), koji je kao zastupnik pucao i smrtno ranio hrvatskoga političara [[Stjepan Radić\|Stjepana Radića]], kao i [[Pavle Radić\|Pavla Radića]] i [[Đuro Basariček\|~~Đura~~Đuru Basaričeka]], te ranio još dvojicu hrvatskih zastupnika u parlamentu [[Kraljevina SHS\|Kraljevine SHS]] 20. lipnja [[1928.]] godine. ==Vanjske poveznice==

Kolašinska afera: razlika između inačica