Kolašinska afera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
Kolovoza [[1908.]] u Podgorici je oformljena tajna organizacija koju su sačinjavali protivnici Kneza [[Nikola I. Petrović|Nikole I. Petrovića]], povezani s oporbenim frakcijama u [[Crnogorska narodna skupština|Crnogorskoj narodnoj skupštini]] i djelom crnogorske političke emigracije u [[Beograd|Beogradu]]. Ova je organizacija imala ''Privremeni statut narodnog ustrojstva u borbi za građanske slobode i jednakopravnost'' kojim se zagovaralo razvlašćivanje Kneza Nikole ali ne mirnim, parlamentarnim putem, no nasilnim aktom svrgavanja - ubojstvom.
Do naredne godine, u ljeto [[1909.]] organizacija je imala kapilarne podružnice
==Otkrivanje==
No, kao i u [[Bombaška afera (1908.)|Bombaškoj aferi (1908.)]], [[Crnogorska policija]] je zarana otkrila djelovanje urotnika i budno motrila što će preduzeti. U
Ostali su se urotnici uspaničili. Među njima i Petar Đinović ([[1880.]]-[[1909]].), poručnik Crnogorske vojske koji je prethodno bio [[četnik]] u grupi srpskog vojvode Vojislava Tankosića (jedan od šefova srpske ''Crne ruke'' koja je [[1914.]] organizirala i [[Sarajevski atentat]]). Đinović se s grupom suradnika uputio da preuzme veliko skladište Crnogorske vojske u Barama Kraljskim, no, straža ih je razoružala, pretukla i uhitlila. Narednih dana uhićeno je još oko 160 urotnika koji su većinom izvedeni pred sud.
Redak 19:
==Zanimljivost==
Među urotnicima, i to onima koji su u ''Kolašinskoj aferi'' osuđeni u odsustvu na smrt strijeljanjem, nalazio se i [[Puniša Račić]] (Slatina, [[Andrijevica]] [[1886]].- [[Beograd]] [[1944]].), koji je kao zastupnik pucao i smrtno ranio hrvatskoga političara [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], kao i [[Pavle Radić|Pavla Radića]] i [[Đuro Basariček|
==Vanjske poveznice==
|