Praktične dužnosti islama: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 51 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q176770 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Praktične dužnosti islama''' ([[Arapski jezik|ar.]] '''أركان الإسلام''' - ''erkan-el-Islam''; također '''أركان الدين''' - ''erkan ed-din'', što znači ''stubovi [[islam]]a'', a nazivaju se i ''islamski šarti (uslovi)'') su pet osnovnih islamskih dužnosti koje su strogo naređene ([[farz]]) svim muslimanima i bez čijeg ispunjavanja musliman nije "pokoran [[Alah]]u", što je doslovan prijevod arapske riječi "muslim". Stalno i namjerno neizvršavanje islamskih dužnosti znači nevjerništvo, a takva osoba se ne može smatrati sljedbenikom islama.
 
Pet je osnovnih islamskih dužnosti, stupova vjere:
Islamskih šarta ima pet:
# '''Šehadet''' (arap. الشهادة - ''eš-šehādet'', što znači "svjedočenje") izgovoriti;
# '''Namaz''' (arap. صلوة - ''salat'', tur. ''namaz'') klanjati;
# '''Ramazanki post''' (arap. صوم‎ - ''savm'', što znači "post") postiti;
# '''Zekat''' (arap. زكاة - ''zekat'', što znači "čišćenje") kao dio svog imetka za dobrotvorne svrhe izdvojiti i
# '''Hadždž''' (arap. حج‎ - ''hadždž'', što znači "hodočašće") barem jednom u životu islamska sveta mjesta hodočastiti.
 
Redak 11:
==Šehadet ==
 
[[File:Al-Liwaa.svg|thumb|Šehadet, kaligrafski ispisan]]
 
{{glavni|Šehadet}}
 
Šehadet je rečenica kojom se postaje muslimanom kada se izgovori s vjerovanjem. Njome musliman izriče svoje uvjerenje u postojanje i jedinstvo Allaha te u poslanstvo [[Muhamed]]a a.s. Šehada na [[arapski jezik|arapskom jeziku]] zvuči ovako: "Eš heddu en la Illahe Illalah ve eš heddu enne Muhammeden abduhu ve resulluhu." U prijevodu na [[hrvatski jezik]] izgovaramo ovo: "Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujem da postoji samo jedan Bog, Allah i da je Muhamed Božji sluga i Božji poslanik." Prvim dijelom te rečenice muslimani izjavljuju da Bog postoji te da je On samo jedan. Slična izjava je prva od [[deset Božjih zapovijedi]]: "Ja sam Gospodin, Bog tvoj, nemoj imati drugih bogova uz mene." Drugim dijelom šehade izjavljuju da je [[Muhamed]] [[čovjek]] (a ne božanstvo ili nadčovjek) te da je poseban po tome što je poslan od Boga da prenese i pojasni islam ljudima. Muhamed je u šehadi naveden u svojoj ljudskoj prirodi (Božji sluga) i svojoj zadaći u svijetu (Božji poslanik).
 
==Namaz==
 
[[File:Mosque.jpg|thumb|Zajedničko klanjanje namaza u džamiji]]
 
{{glavni|Namaz (islam)}}
je direktan kontakt vjernika muslimana s Bogom, Allahom putem molitve te različitih položaja tijela. Riječ ''nàmāz'' je [[Turski jezik|turska]] riječ [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla u upotrebi u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Bošnjački jezik|bošnjačkom]] jeziku, a izvorna je riječ "salatun" arapskog porijekla te znači "biti u vezi". Namaz se obavlja svakog dana pet puta dnevno u točno određena doba dana. Musliman u namazu je u vezi sa Stvoriteljem te mu odaje počast riječima i pet različitih položaja tijela:
# kijam- je mirno stajanje
# kiraet- je izgovaranje [[Kuran]]a stojeći
# ruku'- je ponizno saginjanje pred Božjom veličinom
# sedžda- je polaganje lica na tlo među ruke u znak pokornosti
# ka'de- je mirno sjedenje nogu povijenih pod sobom.
Ove kretnje se ponavljaju više puta, točno određenim slijedom. Također je precizirano što se u kojem položaju izgovara.Različiti položaji tijela u namazu simboliziraju odnos čovjeka prema Allahu: u kijamu musliman stoji pred Allahom kao prijatelj, u ruku'u kao sluga, a u sedždi kao pokoran rob Allahove volje.
 
Namaz ili salat je direktan kontakt vjernika muslimana s Bogom, AllahomAlahom, putem molitve te različitih položaja tijela. Riječ ''nàmāz'' je [[Turski jezik|turska]] riječ [[Perzijski jezik|perzijskog]] porijekla u upotrebi u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Bošnjački jezik|bošnjačkom]] jeziku, a izvorna je riječ "salatun"''salat'' arapskog porijekla te znači "biti u vezi". Namaz se obavlja svakog dana pet puta dnevno u točno određena doba dana. Musliman u namazu je u vezi sa Stvoriteljem te mu odaje počast riječima i pet različitih položaja tijela:
Za ispravnost namaza postoje određeni uvjeti te namaz nije valjan ako samo jedan od njih nije zadovoljen.
# ''kijam'' - je mirno stajanje
# ''kiraet'' - je izgovaranje [[Kuran]]a stojeći
# ''ruku''' - je ponizno saginjanje pred Božjom veličinom
# ''sedžda'' - je polaganje lica na tlo među ruke u znak pokornosti
# ''ka'de'' - je mirno sjedenje nogu povijenih pod sobom.
Ove kretnje se ponavljaju više puta, točno određenim slijedom. Također je precizirano što se u kojem položaju izgovara (molitve i odlomci iz [[Kur'an|Kur'ana]]). Različiti položaji tijela u namazu simboliziraju odnos čovjeka prema AllahuAlahu: u kijamu musliman stoji pred AllahomAlahom kao prijatelj, u ruku'u kao sluga, a u sedždi kao pokoran rob AllahoveAlahove volje.
 
Za ispravnost namaza postoje određeni uvjeti te namaz nije valjan ako samo jedan od njih nije zadovoljen. To su: ćistoća tijela, odijela i mjesta gdje će se klanjati, izvršavanje ritualnog pranja - [[Abdest|abdesta]] ili njegovih zamjena, propisna odjevenost, klanjanje na vrijeme, okrenutost prema [[Kaba|Kibli]] i iskrena namjera da se molitva obavi.
 
==Ramazanski post==
 
[[Datoteka:Ramadan Dinner 2005-11-07.jpg|thumb|Muslimani u iščekivanju vremena za prekidanje posta i ''iftara'' u [[Kairo|Kairu]], [[Egipat]]]]
 
{{glavni|Post u islamu}}
 
je treća praktična dužnost muslimana. [[Post]]i se 29 ili 30 dana mjeseca [[ramazan]]a po [[islamski kalendar|islamskom kalendaru]] i to od zore do zalaska sunca. Post podrazumijeva potpuno odricanje od jela, pića, navike pušenja i seksualnih kontakata. Post će biti valjan ako je vjernik odlučio postiti u svrhu odanosti Allahu. Obveznici posta su svi muslimani i muslimanke nakon puberteta (što u islamu označava punoljetnost) koji su mentalno zdravi te fizički sposobni postiti.
 
== Zekat ==
 
{{glavni|Zekat}}
 
Zekat je četvrta praktična dužnost muslimana. [[Zekat]] je vjerski doprinos koji se izdvaja iz viška imovine. Pod viškom se podrazumijeva imovina koja ne služi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba svojeg vlasnika s obitelji, npr. srebro, zlato, živo blago te roba namijenjena prodaji., Takvaa imovinavlasnik nazivaju seje "nisab"kod isebe zadržao najmanje godinu dana. Takva imovina podliježe obračunu zekata po stopi od 2,5 % ili jedna četrdesetina. Zekat se izdvaja onima kojima je u danom trenutku najpotrebniji (siromašni, prezaduženi, vjerske škole i sl.)
 
== Hadždž ==
 
[[Datoteka:Kaaba i Mekka.jpg|thumb|Kaba u Meki, glavno odredište hodočašća - ''hadždža'']]
 
{{glavni|Hadždž}}
obaviti je peta dužnost muslimana. Ta je dužnost ograničena na punoljetne, umno i financijski sposobne muslimane i muslimanke. Financijski sposobni su oni koji iznad potreba svoje obitelji imaju višak imovine dovoljan za hodočašće u [[Meka|Meku]] u Saudijskoj Arabiji. [[Hadž]] se obavlja zbog posjeta Kabi, svetištu muslimana u Meki.
 
Hadždž obaviti je peta dužnost muslimana. Ta je dužnost ograničena na punoljetne, umno, zdravstveno i financijski sposobne muslimane i muslimanke. Financijski sposobni su oni koji iznad potreba svoje obitelji imaju višak imovine dovoljan za hodočašće u [[Meka|Meku]] u Saudijskoj Arabiji. [[Hadž]] se obavlja zbog posjeta Kabi, svetištu muslimana u Meki.
Onaj musliman koji nije financijski u mogućnosti, nije obavezan obaviti hadž, a koji je zbog zdravstvenog stanja nesposoban izdržati taj put (a financijski je sposoban), određuje zamjenika (bedel) koji će u njegovo ime obaviti dužnost hadža. Za žene muslimanke određeno je da moraju biti u pratnji muškog rođaka ili u većoj grupi žena.
 
Onaj musliman koji nije financijski u mogućnosti, nije obavezan obaviti hadž, a koji je zbog zdravstvenog stanja nesposoban izdržati taj put (a financijski je sposoban), određuje zamjenika (koji se naziva ''bedel'') koji će u njegovo ime obaviti dužnost hadža. Za žene muslimanke određeno je da moraju biti u pratnji muškog rođaka ili u većoj grupi žena.
 
Hadž se obavlja u prvih 9 dana mjeseca zul- hidždžeta. Deseti zul- hidždže je dan [[Kurban-bajram]]a, koji sesekod balkanskih muslimana naziva i HadžiHadžili Bajrambajram.
 
Kao i za ostale islamske dužnosti, i za hadž postoje određeni uvjeti te određeni ritual izvođenja, a nakon obavljenog hadža muslimana se naziva hadžijom.
 
Hadž se svake godine obavlja na istome mjestu i u isto vrijeme te se pretvorio u sveislamski skup u kojem sudjeluju milijuni muslimana iz čitavog svijeta. U to vrijeme, zabranjeni su međusobni sukobi muslimana te politički govori i izričito se naglašava jedinstvo muslimanskesvih muslimana svijeta - ''ume''.
 
[[Kategorija:Praktične dužnosti islama]]