Mura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Hidrografija Hrvatske}}
Redak 26:
Mura je jedna od posljednjih značajno očuvanih nizinskih rijeka i to posebno u svojem donjem toku, jer je u Austriji ipak pregrađena brojnim hidroelektranama. Slovenci i Hrvati sve više uviđaju vrijednost te rijeke, u smislu prirode i [[eko turizam|eko-turizma]], pa se na njoj polako obnavljaju u stari mlinovi, a skele, odnosno brodovi na Muri gotovo da voze neprestano već više od stoljeća.
 
Tijekom [[2006.]] godine osnovana je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim krajolikom rijeke Mure, koja se bavi prirodnim vrijednostima Mure, rete proširuje značaj te rijeke u javnosti i izvan Međimurja. O Muri je objavljeno tek nekoliko brošura, te samo jedna knjiga: "Rijeka Mura u 77 fotografija". Autor knjige je publicist [[Siniša Golub]], a knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski).
 
Dana [[23. kolovoza]] [[2005.]] godine zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure u proteklih 120 godina (koliko se vrše sustavna mjerenja). Taj je vodostaj iznosio 506 cm, dok je dotad najveći izmjereni iznosio 480 cm iz [[1989.]] godine. Ta se pojava zove "stogodišnja voda" jer u pravilu nailazi jednom u sto godina. Sljedeće će desetljeće pokazati da li se tu radilo o "stogodišnjoj vodi" ili su posljedice klimatskih promjena vidljive već u ovom dijelu svijeta. Inače, Mura ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) režim, pa njezin vodostaj ovisi o dva faktora: o topljenju ledenjaka u Austriji te o količini kišnih oborina diljem porječja u 4 zemlje kroz koje prolazi.