Wikipedija

Srbi: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Donatus (razgovor | doprinosi)
16.472 edits
m rev
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
 
== Ime ==
Postoji nekoliko teorija o podrijetlu srpskog imena, ali treba imati u vidu da ove teorije nisu šire prihvaćeneprihvaSuradnik:Roberta F.ćene u zvaničnoj povijesti, jer ne postoji dovoljno dokaza koji bi ih podržali. U vremenima osvajanja [[Trakija|Trakije]] i [[Ilirija|Ilirije]], latinski autori su ih nazivali imenom 'Servi' (Servoi) = 'sluge'[http://koz.vianet.ca/boshis24.htm].
 
== Kratka povijest ==
Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.
Srbi pripadaju južnoslavenskoj skupini [[Indoeuropljani|Indoeuropljana]]. Prema njihovoj tradiciji, po kulturi, jeziku, vjerovanjima i običajima, etnogeneza Srba vodi nas do srpskih predaka Proto-Slavena i Starih Srba koje [[Herodot]] u 5. stoljeću prije Krista opisuje pod imenima [[Neuri]] i [[Budini]], koji su naseljavali sjeverno od Dunava u području između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Karpati|Karpata]]. Prvi puta pod srpskim imenom spominje ih Plinius Caecilius Secundus u 1. stoljeću prije Krista) u svojoj 'Historia naturalis' kao ljude naseljene na obali [[Crno more|Crnog mora]]. U 2. stoljeću iza Krista Klaudije Ptolomej piše u svojoj 'Geographica' da 'Serboi' žive u zaleđu Crnog mora. Srbi na području bliskom današnjem spominju se prvu puta 822. u 'Annales regni Francorum'.
 
Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.
Tijekom velike migracije u Europi u 5. i 6. stoljeću, Srbi na [[Balkan]] dolaze iz više smjerova i prodiru na područja između Crnog, [[Egejsko more|Egejskog]], [[Jonsko more|Jonskog]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Ovdje im se pripisuje stvaranja država [[Raška (država)|Raške]] i [[Duklja|Duklje]]. [[Dukljani]] naseljavaju područje današnje Crne Gore, a ona dobiva ime po starom plemenu [[Dokleati|Dokleata]]. [[Crnogorci]] međutim odbijaju da su Srbi i smatraju sebe posebnim narodom, dapače odbijaju i da govore srpski, nego hrvatski, kako su u Carigradu izjavili u 'Srbobranu' još u 19. stoljeću. Od druge polovice 12. stoljeća Raška se počinje širiti preko Bizantskog teritorija. Srednjovjekovna Srpska država uspinje se pod vodstvom Nemanjičeve dinastije ([[1166]].-[[1371]].). Od [[1217]]. Srbija postaje kraljevina, a od [[1346]]. carstvo. Srpska pravoslavna crkva stječe svoju neovisnost [[1219]]. zahvaljujući Svetom Savi Nemanjiću (1175-1235), čovjeku širokih pogleda koji je inspiriran oživljavanjem srpske literature, razvojem medicine, zakona i drugog. Srednjovjekovna Srbija svoj najveći razvoj doživljava tijekom vladavine cara [[Dušan Nemanjić|Dušana Nemanjića]]. U ovo vrijeme srednjovjekovna Srbija dala je u arhitekturi i slikanju fresaka znatan doprinos. Manastiri (Sopočani, Mileševa i Studenica) uključeni su u Svjetsku kulturnu baštinu i pod zaštitom su [[UNESCO]]-a.
 
[[SlikaSuradnik:IzumiteljTesla.jpg|frame|[[NikolaRoberta Tesla]], u znanosti prvi među najvećimaF.]]Suradnik:Roberta Invazijom Turaka krajem 14F. stoljeća prekinut je razvoj srpskih zemalja. Srbi gube bitke sa [[Turci]]ma na rijeci Marici (1371) i Kosovu (1389). Okupacija završava na koncu 15. stoljeća a potrajat će slijedećih nekoliko stoljeća. Kroz ovih nekoliko budućih stoljeća Srbe čekaju teški dani, najtragičnijih u njihovoj povijesti. Turci nabijaju Srbima namet poznat kao 'harač' kako bi se financirala imperijalna mašinerija. Najgori '[[harač]]' postao im je 'harač u krvi', namet koji su plaćali u mladićima koje su otimani od roditelja da bi ih odgojili kao turske vojnike 'janjičare'. Odvođene su i mlade srpske djevojke koje bi završavale po haremima.
 
Srpske pravoslavne crkve i freske Turci uništavaju, pale žive ljude i nabijaju ih na kolac. Blizu [[Niš]]a još postoji toranj sa uzidanim glavama brutalno ubijenih Srba, takozvana [[Ćele-kula]]. Turska okupacija natjerala je mnoge Srbe na migracije, oni bježe na zapad i sjever. Najveća je bila [[1690]]. pod vodstvom patrijarha Crnojevića u Panoniju (Austrijsko carstvo). Ponovno oživljavanje srpske države počinje Prvim srpskim ustankom protiv Turaka ([[1804]].-[[1813]].) kojeg je poveo Karađorđe Petrović. Srbija polako jača. Godine [[1815]]. ona postaje kneževina, a od [[1822]]. Kraljevina pod vodstvom dinastije Obrenovića. Tijekom Karađorđeve dinastije ([[1903]].-[[1945]].) Srbija se već sastoji od Stare Srbije, Kosova i Južne Srbije koju oslobađa od Turaka [[1912]]. Nakon [[sarajevski atentat|Ferdinandovog ubojstva]] ([[28. lipnja]] [[1914].]) u [[Sarajevo|Sarajevu]], Austro-ugarsko carstvo objavilo je rat Kraljevini Srbiji. [[Francuska]], Engleska, Rusija i Sjedinjene Države na strani su Srba.
 
[[Slika:Anica_Dobra.jpg|frame|left|[[Anica Dobra]], rođena 3.lipnja 1963 u Beogradu, jedna od najboljih i najljepših srpskih glumica.]] Godine [[1918]]. Kraljevina Srbija i Crna Gora s područjima Slovenije i Hrvatske formiraju novu državu, Kraljevinu Srba, [[Hrvati|Hrvata]]Suradnik:Roberta i [[Slovenci|Slovenaca]], koja [[1929]]F.Suradnik:Roberta dobiva naziv Kraljevina JugoslavijaF.Suradnik:Roberta Ovu multietničku i multiregionalnu tvorevinu vodio je kralj Aleksandar Karađorđević, ubijen 1934 u [[Marseilles]]uF.Suradnik:Roberta Godine 1941F. Njemačka napada [[Beograd]] i [[Srbija|Srbiju]]. U desetom mjesecu iste godine, prema srpskim izvorima, njemački vojnici pobili su 7,000 Srba u Kragujevcu. Hrvatska se odvaja i osniva vlastitu nezavisnu državu. Srbi će još od završetka rata u Jugoslaviji živjeti još do njenog neizbježnog kraja, ranih devedesetih kada će bivše republike (osim Crne Gore) proglasiti neovisnost.
 
U Eri Slobodana Miloševića dolazi do gospodarstvenog sunovrata uslijed ratova, ekonomskih sankcija i općeg kriminaliteta u zemlji, a na koncu devedesetih došlo je do bombardiranja Jugoslavije od strane NATO pakta zbog navodnih srpskih zlostvaljanja albanske manjine na Kosovu.
Od 2000 pa na ovamo Srbija prolazi kroz procese reintegracije u svijetu i ekonomske tranzicije, 2006 dolazi do mirnog razdvajanja Srbije i Crne Gore na dvije neovisne države, čime je broj Srba u okolnim državama van matične države dosegao 1/3 od cijelog broja.
Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.
 
== Etnografija ==
 
=== Vjerovanja ===
 
Srbi srednjeg vijeka poprimili su kršćanstvo i zadržali ga do danas. Računa se da je 95% Srba 1991. godine pripada istočnoj pravoslavnoj crkvi. U narodu su se ipak održala do naših dana stara poganska slavenska vjerovanja, kao kult predaka i vjerovanje u život poslije smrti (zadušnice), dani kada se posjećuju grobovi i pale svijeće dušama pokojnih, te im donose hranu i piće. Vjerovanje u urokljive oči , vampire, vještice i nečiste objekte očuvao se također još kod starije populacije.
 
=== Običaji - Život na selu ===
 
Rođenje, brak i smrt za Srbe su glavne stvari koje se događaju u ljudskom životu. Do nedavnih vremena vjerovalo se da su rođenje i smrt, prelazak iz jednog svijeta u paralelni i nazad. Smrt znači rođenje u drugom i vice versa.
 
Glavnina stanovništva Srbije, ona ruralna, sve donedavno provodila je život na mjestu rođenja, baveći se poljoprivredom, voćarstvom i stočarstvom. Većina hrane porijeklom je od domaće proizvodnje. Kruh se proizvodio sa ili bez kvasca (pogača) za posebne prigode. U starija vremena uobičajen je bio kruh od kukuruznog brašna (proja) a izrađivao se i od ječma, prosa i raži. Jela kao što su, inače omiljena, sir, kajmak, kuhana jaja ili šunka, poslužuju se kao hors d'oeuvres ("meze"), hladna predjela uz druženje, odnosno onako, kad netko svrati. Uz ovo se obično popije šljivova rakija (šljivovica), što je veoma poznato i omiljeno i u Lici i Slavoniji. Od poljoprivrednih proizvoda Srbi uzgajaju [[grah]], [[krumpir]], [[luk]], [[kupus]], [[rajčica|rajčicu]]Suradnik:Roberta iF.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.[[paprikaSlika:Opan.jpg|paprikuframe|left|Srpski opanci iz Šumadije]] [[Slika:T_sajkaca.jpg|frame|Srpska Odkapa poznatihšajkača jelaiz voleŠumadije.]] 'sarmu', kojaDo sesvršetka priprema19. kuhanjemstoljeća mljevenogžene mesasu umotanogsame uproizvodile listmaterijal kupusa,i nadaljeizrađivale poznataodjeću im jeza 'srpskasebe salata'i sasvoje mnogoobitelji. rajčice,Tek paprike,kasnije sirapočela ije luka.uporaba Uindustrijske područjutkanine, [[Dunav]]aprvo značajnijapo jeurbanim upotrebasredištima ribepa utek prehrani,onda apo imeseoskim sizajednicama. jeObuća steklase iizrađivala 'alaskaod čorba'štavljene goveđe kože (nastalo'opanci'). odČarape, alasiili =riječnipolu-čarape ribari(nazuvice) pletene su od vune. RazneHlače vrstesu pitaoblika nikerbokerica (čakšire), slanihuz injih slatkih,muškoj takođerodjeći setreba čestopridodati nađunepromočivi nabezrukavni srpskomkaputić stolu'zubun', akrznenu kapu 'šubara' ili osobitonacionalnu obožavajukapu 'gibanicušajkača'.
 
=== Odjeća ===
 
[[Slika:Opan.jpg|frame|left|Srpski opanci iz Šumadije]] [[Slika:T_sajkaca.jpg|frame|Srpska kapa šajkača iz Šumadije.]] Do svršetka 19. stoljeća žene su same proizvodile materijal i izrađivale odjeću za sebe i svoje obitelji. Tek kasnije počela je uporaba industrijske tkanine, prvo po urbanim središtima pa tek onda po seoskim zajednicama. Obuća se izrađivala od štavljene goveđe kože ('opanci'). Čarape, ili polu-čarape (nazuvice) pletene su od vune. Hlače su oblika nikerbokerica (čakšire), uz njih muškoj odjeći treba pridodati nepromočivi bezrukavni kaputić 'zubun', krznenu kapu 'šubara' ili nacionalnu kapu 'šajkača'.
 
==Populacija==
Line 50 ⟶ 38:
;[[Slovenija]]: 38.964 (2002)
;[[Makedonija]]: 35.939 (2002)
;[[Albanija]]: 10.000 Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Suradnik:Roberta F.Većina Srba živi u matici [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]]. Velik dio srpske populacije također živi i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (gdje su [[konstitutivni narod]]), točnije u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], jednoj od dvaju entiteta [[Bosna i Hercegovina|BiH]], te u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Mnogo manje Srba živi u [[Makedonija|Makedoniji]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Dosta Srba također živi i u [[dijaspora|iseljeništvu]], poglavito u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]].
;[[Albanija]]: 10.000
;[[Rumunjska]]: 22.725 (2002)
;[[Mađarska]]: 5.000
;[[Njemačka]]: 507.300 (2004) [http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab4.htm]
;[[SAD]]:  165.000
;[[Austrija]]: 177.320 (2001)
;[[Australija]]: 97.315 (2001)
;[[Švicarska]]: 96.000
;[[Francuska]]: 60.000
;[[Kanada]]: 55.545 (2001)
;[[Velika Britanija]]:55.000
;[[Švedska]]: 35.000
;[[Danska]]: 12.000
;[[Italija]]: 10.000
;[[Južna Afrika]]: 7.000
;[[Norveška]]: 6.000
;[[Nizozemska]]: 6.000
;[[Grčka]]: 5.500
;[[Rusija]]: 5.000
;[[Luksemburg]]: 4.000
;[[Brazil]]: 2.000
;[[Čile]]: 2.000
;[[Češka]]: 1.801 (2001)
;[[Novi Zeland]]: 1.400
;[[Bocvana]]: 1.000
;[[Zimbabve]]: 800
;[[Slovačka]]: 434 (2001)
</td></tr>
<tr><td bgcolor="orange">Jezik</td><td bgcolor="#ffde80">[[Srpski jezik]]</td></tr>
<tr><td bgcolor="orange">Religija</td><td bgcolor="#ffde80">Dominira [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavna]] uključujući [[ateisti|ateističku]], [[Protestantizam|protestantsku]]]] manjinu.</td></tr>
<tr><td bgcolor="orange">Etnička skupina</td><td bgcolor="#ffde80">
;[[Indo-Europska]]
;&nbsp;&nbsp;[[Slaveni]]
;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; [[Južni Slaveni]]
</td></tr>
</table>
Većina Srba živi u matici [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]]. Velik dio srpske populacije također živi i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (gdje su [[konstitutivni narod]]), točnije u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]], jednoj od dvaju entiteta [[Bosna i Hercegovina|BiH]], te u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Mnogo manje Srba živi u [[Makedonija|Makedoniji]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Albanija|Albaniji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Dosta Srba također živi i u [[dijaspora|iseljeništvu]], poglavito u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]], [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]].
 
Srbi čine gotovo dvije trećine populacije Srbije i Crne Gore, oko 6.7 milijuna. Ostalih 1.5 do 2 milijuna živi u okolnim državama jugoistočne Europe. Broj Srba u iseljeništvu je nepoznat, i postoje razne protuslovne procjene.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Srbi"