Većina se kovina otapa u [[kiselina]]ma. One koje imaju negativne [[redukcijski elektrodni potencijal|redukcijske elektrodne potencijale]] u reakcijama s kiselinama oslobađaju [[vodik]]. One s pozitivnim redukcijskim elektrodnim potencijalima ne reagiraju s [[klorovodična kiselina|klorovodičnom kiselinom]] (HCl), nego samo sa [[sumporna kiselina|sumpornom]] i [[dušična kiselina|dušičnom]] kiselinom, pri čemu se oslobađaju SO<sub>2</sub>, NO i NO<sub>2</sub>.Pojedine mogu reagirati i s [[baza (kemija)|bazama]] te se nazivaju '''amfoternim metalima'''. To su Al, Pb, [[Mn]], Cr...
Metali ili kovine čine više od dvije trećine svih elemenata koji se mogu naći u prirodi ([[Periodni sustav]]). Od 118 poznatih elemenata, samo 17 su nemetali, 7 su polukovine a ostalih 89 se mogu svrstati među kovine.
Neprozirne su, imaju karakterističan metalni sjaj, dobri su vodiči topline i električne struje. Električna vodljivost metala općenito opada porastom temperature.
Većina ih se može dobro kovati i istezati. Na sobnoj su temperaturi svi, osim žive, u čvrstom stanju. Mogu se koristiti u čistom stanju ali se češće miješaju s drugim metalima i nemetalima u slitine.
