Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 1.505 bajtova ,  prije 6 godina
dopuna
'''Branko Horvat''' ([[Petrinja]], [[24. srpnja]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[2003.]])<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-profesor-branko-horvat/176993.aspx www.index.hr], ''Prof. dr. sc. Branko Horvat rođen je u Petrinji 24. srpnja 1928., osnovnu i srednju školu pohađao je u Požegi, a kad je navršio 16 godina pridružio se partizanskom pokretu.'', objavljeno 19. prosinca 2003., pristupljeno 27. svibnja 2013.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[ekonomist]], [[pedagog]] i [[političar]].
{{stilska dorada}}
'''Branko Horvat''' ([[Petrinja]], [[24. srpnja]] [[1928.]] – [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[2003.]]) je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[ekonomist]], [[pedagog]] i [[političar]].
 
== Životopis ==
 
U Požegi je bio u osnovno i srednjoj školi (gimnaziji). Tijekom srednjeg školovanja odlazi u partizane.<br> Nakon [[rat]]a, studira ekonomiju koju diplomira 1952. godine.
Nakon [[rat]]a, studira ekonomiju koju diplomira 1952. godine.
 
Prvi doktorat iz ekonomije stječe 1955. na temu naftne privrede.
[[1959]]. brani drugi doktorat u [[Manchester]]u, na temu teorije [[plansko gospodarstvo|planskog gospodarstva]].<br> Unatoč svim svojim sposobnostima, nije dobio mjesto na Fakultetu u Zagrebu sve do 1975. godine. Na istome je radio do 1992., kada zbog političkih okolnosti status predavača nije produljen.
Unatoč svim svojim sposobnostima, nije dobio mjesto na Fakultetu u Zagrebu sve do 1975. godine. Na istome je radio do 1992., kada zbog političkih okolnosti status predavača nije produljen.<br>
 
Bio je gostom predavačem na velikom broju sveučilišta, instituta i inih znanstvenih ustanova diljem svijeta, na svim kontinentima, u državama različitih gospodarskih sustava i gospodarske snage, od [[SAD]]-a do [[Sudan]]a. Njegovo znanje nije ostalo ograničeno na akademsko stakleno zvono; bio je savjetnikom vlada nekolicini država diljem svijeta.
Za svoju knjigu "Politička ekonomija socijalizma" je dobio nominaciju za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] od strane [[Američko društvo ekonomista|Američkog društva ekonomista]]. Kao zanimljivost valja navesti da mu ta knjiga zbog njena oštra nepodilazećeg stava socijalističkim sustavima nije bila izdana prvo u Jugoslaviji, nego je svoje prvo izdanje imala na engleskom jeziku. Ista je bila proglašena knjigom godine u SAD-u.
 
Poznat je kao ekonomski teoretičar, posebice u području [[radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]] i "triju vidova demokracije". Po njemu su ugledna ekonomska imena uvela izraz ''[[marksizam-horvatizam]]'' u ekonomsku teoriju. Ekonomski teoretičari su ocijenili, da bi [[Joseph Schumpeter]], da je bio živ u Horvatovo vrijeme, sigurno ga stavio u svoja djela kao jednog od utjecajnih imena ekonomske teorije.
 
=== Poslije 1989. godine ===
Politički se angažirao pred raspad SFRJ, pokrenuvši [[UJDI]], a 1990-ih, utemeljiva [[Socijaldemokratska unija|Socijalno-demokratsku uniju]].
 
Horvat se politički angažirao pred raspad SFRJ, pokrenuvši [[UJDI]], a 1990-ih, utemeljuje [[Socijaldemokratska unija|Socijalno-demokratsku uniju]]. Bezgranično je i prenaivno vjerovao u moć ekonomije i njenog obuzdavanja ponašanja u doba velikih nacionalnih previranja, ne shvaćajući okrutnost zbilje. Stoga je njegovo nadobudno zalaganje za Balkansku ekonomsku uniju za vrijeme [[Domovinski rat|srpsko-crnogorske agresije]] na Hrvatsku bilo doživljeno kao nesuvisle i mahnite izjave ostarjelog političara, što je rezultiralo njegovim izgurivanjem na političku marginu u Hrvatskoj.
Po njemu su ugledna ekonomska imena uvela izraz ''[[marksizam-horvatizam]]'' u ekonomsku teoriju.
 
Na savjetovanju "Ekonomska politika Hrvatske 2002" u [[Opatija|Opatiji]] u studenome 2001. godine održao je predavanje "Da li će Hrvatska ući u EU", na kome je tvrdio da Hrvatska nikada neće ući u [[EU]] te da to nije samo njegovo nego i mišljenje ljudi iz europskih političkih krugova. Obrazložio je to tako što Hrvatska ne bi mogla preživjeti u Europskoj uniji bez velikih subvencija, na što bi zemlje koje sada primaju subvencije EU poput [[Irska|Irske]], [[Italija|Italije]], Portugala, Španjolske i Grčke uložile veto. To pak govori da Hrvatska ni na koji način ne može ući u EU. Ako pak ostane sama i izolirana, onda to vodi u nastavak dosadašnje degradacije i osiromašenja.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/branko-horvat-hrvatska-nikada-nece-uci-u-eu/15499/ Vjesnik], Branko Horvat: Hrvatska nikada neće ući u EU, Ljiljana Pandža, objavljeno 23. studenoga 2001., pristupljeno 27. svibnja 2013.</ref>
Ekonomski teoretičari su ocijenili, da bi [[Joseph Schumpeter]], da je bio živ u Horvatovo vrijeme, sigurno ga stavio u svoja djela kao jednog od utjecajnih imena ekonomske teorije.
 
== Djela ==
Ipak, Horvat je bezgranično i prenaivno vjerovao u moć ekonomije i njenog obuzdavanja ponašanja u doba velikih nacionalnih previranja, ne shvaćajući okrutnost zbilje.
 
* Kakvu državu imamo, a kakvu državu trebamo?, Prometej, Zagreb, 2002., ISBN 953-6460-29-7
Stoga je njegovo nadobudno zalaganje za Balkansku ekonomsku uniju za vrijeme [[Domovinski rat|srpsko-crnogorske agresije]] na Hrvatsku bilo doživljeno kao nesuvisle i mahnite izjave ostarjelog političara, što je rezultiralo njegovim izgurivanjem na političku marginu u Hrvatskoj.
* Dinamični gospodarski razvoj, Dom i svijet, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-238-021-7
 
== DjelaIzvori ==
 
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Horvat, Branko}}