* Doslovno prenošenje dijelova članaka iz djela na koje se pozivamo '''nije dopušteno''', jer se time krše autorska prava.
== Uređivanje članaka ==
Točan uvod u Bleiburg je bitka na Poljani (Šurnik)u blizini sela Prevalje koje danas pripada Sloveniji koja je trajala 14 i 15.05.1945.
UVOD U BITKU
Jedinice 3će armije JA su presekle tadašnju Jugoslovensko-Austrijsku granicu u podrjučju Dravograda te odsjekle povlačenje grupe armija E pod komandom generala Alexander Löhr-a spajanjem sa djelovivima 4te armije JA koja je već imala položaje kod mjesta Carinthia. U tome okruženju su se pored djelova grupe armija E nalazile i jedinice NDH te crnogorskih četnika i slovenačke domovinske straže. Time je general Alexander Löhr bio prinuđen potpisati bezuvjetnu predaju, što se i dogodilo 09.05.45. u mjestu Topolšica blizu Velenja. I pored potpisane bezuvjetne predaje manji djelovi armija E odbijaju predaju te nastavljaju na zapad skupa sa jedinicama NDH, crnogorskih četnika te slovenačke domovinske straže s ciljem da se predaju zapadnim saveznicima.
STANJE PRED BITKU
Nešto prije 9 sati izjutra 14.05.45. jedinice NDH te crnogorskih četinka i slovenačke domovinske straže su došle do položaja jedinica 3će armije JA generala Koste Nađa kod Šurnika na Poljani tražeći slobodan prolaz na zapad. Jedinice JA su odbile ovaj zahtjev.
BITKA NA POLJANI
Jedinice NDH su krenule u proboj uz artiljerijsku podršku. Intenzitet bitke je rastao tjekom dana i intenzivirao se do kasno u noć. Bitka se završava ujutro 15.05.45. dolaskom 20 britanskih tenkova u zonu dejstva. Rezultat bitke je 310 mrtvih i 250 ranjenih kod jedinica NDH, četnika i slovenačke domovinske straže te oko 100 mrtvih i ranjenih na strani 3će armije JA.
POSLIJE BITKE
Tek tada kreću trilateralni pregovori i dogovor saveznika da se svi oni koji su bili jugoslavenskoga podrijetla moraju predati snagama JA.
izvor: Wikipedija/The Battle of Poljana
Popis literature se stavlja na kraj [[Wikipedija:Članak|članka]], u obliku naslova ili podnaslova. Redoslijed navođenja je proizvoljan, knjižna literatura može biti navedena i prije i poslije izvora sa interneta.
