Vladko Maček: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 82:
{{citat2|Kako vidite, lajbek je raskopčan. [[Vidovdanski ustav]], koji je preko 7 godina tištio hrvatski narod, srušen je. Srušen je ne samo u svijesti naroda nego i faktično rješenjem Nj. Vel. kralja. Posve sam siguran u slogu i zrelost, a prema tome i jakost hrvatskog naroda te s obzirom na veliku mudrost Nj. Vel. kralja, da će nam uspjeti da ostvarimo ideal hrvatskog naroda: da Hrvat bude gospodar u svome domu, u svojoj slobodnoj Hrvatskoj.}}<ref name="MH">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac388.nsf/AllWebDocs/Diktatura_kralja_Aleksandra_i_Hrvati Ljubomir Antić: Diktatura kralja Aleksandra i Hrvati], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], broj 388., 15. siječnja 2009., preuzeto 2. kolovoza 2012.</ref>
[[Datoteka:BanHrvatska1939.gif|left|thumb|220px|[[Banovina Hrvatska]].]]
Premda je nakon uvođenja apsolutističkoga režima rad HSS-a formalno bio zabranjen, u stvarnosti je, ponajviše zahvaljujući njegovu nastojanju, započelo jačanje stranačke organizacije te povezivanje HSS-a s ostalim građanskim Strankama u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Pritom je HSS u svojim redovima okupio sve slojeve hrvatskog društva i stao na čelo općehrvatskog nacionalnog pokreta. Nakon ubojstva novinara Tonija Schlegela, u ožujku 1929. godine, policija je privela ili pozivala na obavijesni razgovor mnoge Zagrepčane koje je smatrala pripadnicinma političke oporbe a među njima i Vladka Mačeka koji je jednom saslušan i pušten.<ref name="Ivo Perić">[[Ivo Perić]], ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 145.</ref> U to vrijeme mladež je (većinom su to bili pripadnici zabranjene Hrvatske stranke prava ali i pojedini pripadnici HSS-a) izvodila mnoge proturežimske akcije (također pripremani su atentati na ravnatelja zagrebačke policije [[Janko Bedeković|Janka Bedekovića]] te generale jugoslavenske vojske u Zagrebu Belimarkovića i Tomića) i policija je uspjela identificirati neke od sudionika te je do sredine prosinca 1929. godine uhićeno 19 omladinaca a bilo je uhićeno i nekoliko uglednijih građana, Mačekovih političkih suradnika (među inima i profesor [[Jakov Jelašić]], umirovljeni dopukovnik [[Vilko Begić]], odvjetnik [[Ivan Lebović]] i gostioničar Franjo Kuntić).<ref name="Ivo Perić"/> Zlostavljanje ovih uhićenika na policiji iznudilo je izjave koje su teretile i Mačeka te je i on uhićen [[22. prosinca]] 1929. godine.<ref>Ivo Perić, ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 145.-146.</ref> Nakon uhićenja otpremljen je noću s [[4. siječnja|4.]] na [[5. siječnja]] [[1930.]] godine, zajedno s drugim suoptuženicima, Sudu za zaštitu države u Beograd.<ref>Ivo Perić, ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 146.</ref> Nakon završene rasprave (trajala je 6 tjedana) u Državnom sudu za zaštitu države u Beogradu taj sud je [[14. lipnja]] 1930. godine osudio njih 14 na zatvorske kazne od 6 mjeseci do 15 godina{{fusg|3}} a devetoricu je oslobodio krivnje i otpustio iz zatvora, među njima i Mačeka.<ref name="I. Perić">Ivo Perić, ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 149.</ref> Nakon što je oslobođen krivnje Maček je [[15. lipnja]] 1930. godine doputovao u Zagreb{{fusg|4}} gdje mu je na Glavnom kolodvoru priređen masovan doček koji je policijskom oružanom silom rastjeran.<ref name="I. Perić"/> Nakon puštanja i dolaska u Zagreb pred njegovom kućom stalno su stražarili policijski agenti pazeći tko mu dolazi.<ref name="I. Perić"/>
U studenome [[1932.]] godine dao je konačan oblik tzv. [[Zagrebačke punktacije|Zagrebačkim punktacijama]], kojima je oštro osuđen kraljev [[apsolutizam]] i [[hegemonija]] te zatraženo preuređenje države na načelima složene državne Zajednice bez prevlasti jednog ili više njezinih dijelova nad ostalima. Zbog toga je bio uhićen [[31. siječnja]] [[1933.]] godine i interniran u [[Čajniče|Čajniču]] do [[11. ožujka]] iste godine, kada je odveden u zatvor u [[Beograd]] te [[29. travnja]] osuđen je po Sudu za zaštitu države na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, koju je izdržavao u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]].<ref name="HSS-SMZ"/> Iz tamnice je pušten [[22. prosinca]] [[1934.]] godine ukazom Namjesničkog vijeća.<ref name="HSS-SMZ"/> Na izborima [[1935.]] i [[1938.]] godine bio je nositelj zemaljske oporbene liste Bloka narodnoga sporazuma. Jedno od njegovih temeljnih političkih stajališta bilo je da se postojeća višenacionalna država, izložena srbijanskoj prevlasti, mora preustrojiti, ako želi opstati. Kako bi riješio [[hrvatsko pitanje]] u Kraljevini Jugoslaviji, ušao je u pregovore s Predsjednikom vlade [[Dragiša Cvetković|Dragišom Cvetkovićem]] te s njime [[26. kolovoza]] [[1939.]] godine sklopio sporazum kojim je osnovana [[Banovina Hrvatska]]. Pritom su predstavnici HSS-a ušli u vladu, a sam Maček bio je dopredsjednik.
| |||