Wikipedija

Počitelj (Čapljina, BiH): razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: brisanje 15 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q994359 na Wikidati
Redak 63:
== Povijest ==
 
U srednjem vijeku je na mjestu Počitelja bilo administrativno-upravno središte župe '''Dubrava'''. Kao najzapadnija točka župe, imalo je važan strateški značaj. Pretpostavlja se da je graditelj utvrđenog grada i osnivač prigradskog naselja bio bosanski kralj [[Tvrtko I. Kotromanić]], 1383. godine<ref>Džemal Čelić, ''Počitelj na Neretvi – Urbanističko-arhitektonska studija s osvrtom na problematiku održavanja'', Naše starine VII., Sarajevo, 1960., str. 6.</ref>. Srednjovjekovni grad ''Počitelj'' u povijesnim izvorima prvi puta se spominje 19. veljače [[1444.]] godine, u poveljama kralja [[Alfons V.|Alfonsa V.]] i [[Fridrih III.|Fridriha III.]]
Srednjovjekovni grad '''Počitelj''' u povijesnim izvorima prvi puta se spominje 19. veljače [[1444.]] godine.
Izgrađen je na strmoj kamenoj litici lijeve obale [[Neretva|Neretve]] i proširivan je u nekoliko etapa (srednjovjekovna gradnja i gradnja u doba [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]) od 16. do 18. st. U razdoblju od 1463. do 1471. godine u Počitelju je smještena ugarska vojska. [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Ugarsko-hrvatski]] kralj [[Matijaš Korvin]] uviđa opasnost od nadolazeće turske[[osmanlije|osmanlijske]] vojne sile i uz pomoć [[Stjepan Vukčić Kosača|Hercega Stjepana]], gospodara [[Zahumlje|Humske zemlje]] koja se poslije njega prozva [[Hercegovina|Hercegovinom]], te uz materijalnu pomoć [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] dodatno utvrđuje Počitelj. Punih pet godina kršćanski branitelji Počitelja pružali su otpor turskoj sili, ali [[19. rujna]] [[1471.]] godine utvrda je pala i to kao jedno od posljednjih uporišta «hercegove„hercegove zemlje»zemlje”.
 
Nakon turske okupacije, Počitelj se zbog svojega strateškog značaja još jače utvrđuje i u narednih 450 godina okupacije (sve do 1878. godine) dobiva orijentalni «štih»„štih”. Od 1782.-1879. godine bio je sjedište kadiluka, a u razdoblju od 1713.-1835. godine sjedište Počiteljske kapetanije<ref>Kreševljaković Hamdija i Kapidžić Hamdija, ''Stari hercegovački gradovi'', Naše starine II., 1954., str. 10.</ref>. U ovo vrijeme su vojni sukobi bili preneseni na udaljenija područja i u Počitelju su izgrađeni značajniji javni objekti: [[džamija|džamije]], [[mekteb]]i, [[imaret]]i, [[medresa]], [[banja]], [[han]] i [[sahat-kula]]. Rijedak spoj orijentalnog Istoka i srednjovjekovnog Zapada u Europi privlači poglede sviju prolaznika. Kula koja i danas «čuva»„čuva” uski prolaz pored rijeke Neretve na putu od mora prema unutrašnjosti već je pet stotina i pedeset godina čuvar povijesti ovog kraja i ljudi.
Nakon što su [[Mlečani]] zauzeli i razorili [[Gabela|Gabelu]] 1698. godine, Počitelj ponovno zadobiva strateški značaj. Nakon uspostave [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] vlasti u BiH 1878. godine, Počitelj gubi svoj strateški značaj i naglo propada. U tom razdoblju porušen je dio zidina kod Donje kapije i otvoren put u u Donje polje, a kasnije je porušen i drugi dio zidina, zajedno s malim vratima iza [[hamam]]a, i proširen je put u Gornje polje, čime je uništen kontinuitet gradskih zidina Počitelja. Gubljenje strateške uloge grada pogoduje očuvanju autentične urbanističko-arhitektonske aglomeracije tako da se forma grada sačuvala do današnjih dana.
 
Općina [[Čapljina]] je 1971. godine izradila „Plan revitalizacije Starog grada Počitelja”, čime je čitav kompleks Starog grada Počitelja zaštićen po Zakonu o prostornom uređenju. Unatoč tomu, kompleks je jako stradao tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Hrvatsko-Bošnjačkog sukoba]] 1990-ih. U siječnju 2003. godine Povijesno gradsko područje Počitelja proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i od tada traje njegova obnova, koja nije okončana do danas.
 
==Izvor==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Počitelj_(Čapljina,_BiH)"