Razlika između inačica stranice »Realizam (književnost)«

m
m (Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q667661 na Wikidati)
== Nastanak pojma i širenje značenja ==
 
Termin realizam prvo se javlja u filozofiji 18. stoljeća, dok se u književnosti primenjujeprimjenjuje tek od 19. stoljeća. [[Friedrich Schiller]] i [[Friedrich Schlegel]] među prvima upotrebljavaju ovaj pojam. Govoreći o "realizmu u pjesništvu" ovim se pojmom označava suprotnost idealizmu.
 
U francuskoj kritici pojam realizam susrećemo u jednom članku časopisa "''Mercure francais''" iz [[1826]]. godine. Međutim, značenje književne škole ili pravca u Francuskoj dobiva tek u raspravama koje su se vodile oko [[Gustave Courbet|Courbetovih]] slika, i posebno zahvaljujući člancima Champfleuryja objavljenim u njegovoj knjizi Realizam (La Realisme, 1857). U anglosaksonskim književnostima termin realizam javlja se 50-tih godina 19. stoljeća, iako pokreta pod tim nazivom nema sve do 80-tih godina 19. st. U njemačkoj književnoj kritici javlja se termin '''poetski realizam''' u značenju suprotnom od onog koje je realizmu pridavala francuska kritika. U Italiji se 80-tih godina javlja realizam pod nazivom '''verizam'''. Pisarev svojim djelom »Realisti» (1864.) uvodi pojam realizam u rusku književnu kritiku, s tim što kod njega to još uvijek nije književnopovijesni termin, nego oznaka za idejni stav dijela ruske inteligencije. [[August Šenoa|Šenoa]] prvi je upotrebio ovaj pojam u Hrvatskoj 70-tih godina 19. stoljeća, u kojoj se kao pravac realizam formirao tek početkom 80-tih 19. stoljeća. Pojam realizam uvodi u srpsku književnu kritiku Svetozar Marković (»Pevanje i mišljenje«, 1868.; »Realnost u poeziji« 1870.).
 
Početkom tridesetih godina sovjetska naukaznanost o književnosti usvojila je tipologiju metoda koje se u povijesti izmjenjuju. Utvrđuje se da je realistički pristup prisutan u zapadnoeuropskoj književnosti od [[Ilijada|Ilijade]] i [[Odiseja|Odiseje]] do pisaca dvadesetog stoljeća. U teorijskim se raspravama govori o «antičkom realizmu», «realizmu u srednjovjekovnoj književnosti», «realizmu renesanse», «prosvjetiteljskom realizmu», «romantičnom realizmu», «magičnom realizmu». U usvojenoj sovjetskoj tipologiji metoda realizam je suprotstavljen modernizmu u suvremenoj književnosti. Međutim, francuski marksist R. Garaudy u svojoj knjizi »Realizam bez obala« primjenjuje pojam realizam i na modernu književnost <br>(djela [[Franz_Kafka|Kafke]] i dr.). Za Ericha Auerbacha (»Mimesis«, 1946.) pojam realizam jest izvanvremenska i nepovijesna kategorija.
 
Postupno širenje značenja pojma zahtijevalo je da se uvijek točno odredi u kojem značenju je termin «realizam» upotrijebljen.
 
 
 
== Obilježja europskog realizma ==