Realizam (književnost): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 18:
== Nastanak pojma i širenje značenja ==
Termin realizam prvo se javlja u filozofiji 18. stoljeća, dok se u književnosti
U francuskoj kritici pojam realizam susrećemo u jednom članku časopisa "''Mercure francais''" iz [[1826]]. godine. Međutim, značenje književne škole ili pravca u Francuskoj dobiva tek u raspravama koje su se vodile oko [[Gustave Courbet|Courbetovih]] slika, i posebno zahvaljujući člancima Champfleuryja objavljenim u njegovoj knjizi Realizam (La Realisme, 1857). U anglosaksonskim književnostima termin realizam javlja se 50-tih godina 19. stoljeća, iako pokreta pod tim nazivom nema sve do 80-tih godina 19. st. U njemačkoj književnoj kritici javlja se termin '''poetski realizam''' u značenju suprotnom od onog koje je realizmu pridavala francuska kritika. U Italiji se 80-tih godina javlja realizam pod nazivom '''verizam'''. Pisarev svojim djelom »Realisti» (1864.) uvodi pojam realizam u rusku književnu kritiku, s tim što kod njega to još uvijek nije književnopovijesni termin, nego oznaka za idejni stav dijela ruske inteligencije. [[August Šenoa|Šenoa]] prvi je upotrebio ovaj pojam u Hrvatskoj 70-tih godina 19. stoljeća, u kojoj se kao pravac realizam formirao tek početkom 80-tih 19. stoljeća. Pojam realizam uvodi u srpsku književnu kritiku Svetozar Marković (»Pevanje i mišljenje«, 1868.; »Realnost u poeziji« 1870.).
Početkom tridesetih godina sovjetska
Postupno širenje značenja pojma zahtijevalo je da se uvijek točno odredi u kojem značenju je termin «realizam» upotrijebljen.
== Obilježja europskog realizma ==
|