Nacionalni park Đerdap: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 14 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1258055 (translate me)
m slike i poveznice
Redak 1:
[[Datoteka:Golubac.JPG|mini|desno|200px250px|Golubac<center>[[Golubački grad]] na [[Đerdapsko jezero|Đerdapskom jezeru]]]]
U'''Nacionalni park Đerdap''' ([[srpski]]: ''Национални парк Ђердап'') se nalazi u sjeveroistočnom dijelu [[Srbija|Srbije]], na samoj granici sas [[Rumunjska|Rumunjskom]], nalazi se Nacionalni park Đerdap. Park se pružaprostire na površini od 63.680 [[hektar]]a (636.,8 [[km&sup2;]]) i okružuje ga dodatnih 93.968 ha zaštićene površine<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/1693/ Nacionalni park Đerdap na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 9. lipnja 2013.</ref>. Osnovni prirodni fenomen ovog područja je grandiozna100 km duga '''[[Đerdapska klisura]]''', najduži i najveći [[klanac]] u [[Europa|Europi]] kroz koju protičeprotječe rijeka [[Dunav]]. ĐerdapskaNa klisuranekim jedijelovima najdužase iokomite najvećalitice [[klisura]]izdižu 300 m iznad razine Dunava, a izmjerena dubina u takozvanim „kotlovima” ide i do 82 metara. Zahvaljujući zaštićenom položaju tzv. „Gvozdena vrata” štite više od 60 šumskih zajednica i šikara od kojih su mnoge relikti [[Europa|Europitercijar]].nih šumskih zajednica.
{{Široka slika|Đerdap National park.jpg|600px|<center>Gvozdena kapija u NP Đerdap|40%|left}}
[[Datoteka:Danube near Iron Gate 2006.JPG|mini|<center>[[Đerdapska klisura]]]]
[[Datoteka:IJzeren_Poort_2.jpg|mini|<center>Kazanska klisura]]
Park se prostire na oko 100 km desne obale Dunava, od Golupca do Karataša kod [[Kladovo|Kladova]], i obuhvaća uski šumoviti brdsko-planinski pojas uz Dunav, širine 2-8 km, koji se izdiže iznad Dunava od 50-800 metara nadmorske visine. Ovo područje je proglašeno [[nacionalni park|nacionalnim parkom]] 1974. godine.
 
Posebne cjeline predstavljaju 4 klisureklanca iusječena triu kotline[[vapnenac|vapnenačke]] kojestijene ihjužnih razdvajaju. To su[[Karpati|Karpata]]: '''Golubačka klisura''' (dužine 14,5 km i najmanje širine 230 m), '''Gospođin vir''' (dužine 15 km i najmanje širine oko 220 m), 'te ''Kazanska''' i '''Sipska klisura'''. Specifičan(dužine povijesni19 razvoj, vrlo povoljna đerdapska [[klima]], složena mreža klisura, [[kanjon]]akm i dubokihnajmanje [[uvala]],širine ovaj150 prostorm); izdvajajute kaotri jedinstvenkotline europskikoje rezervatih [[tercij]]arnerazdvajaju: flore''Ljupovska, vegetacijeDonjomilanovska i [[fauna|faune]]Oršavska''.
 
Karakterističan povijesni razvoj, vrlo povoljna đerdapska [[mikroklima]], složena mreža klanaca, [[kanjon]]a i dubokih [[uvala]], ovaj prostor izdvajaju kao jedinstven europski rezervat [[tercij]]arne flore, vegetacije i [[fauna|faune]].
[[Flora (biljke)|Flora]] Đerdapa se ne odlikuje samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim reliktnim karakterom. Na prostoru parka opstaje preko 1100 biljnih vrsta. Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi obilježje reliktnosti. Na ovom prostoru se mogu sresti [[medvjed]], [[ris]], [[vuk]], [[čagalj]], [[štekavac]], [[sova ušara]], [[crna roda]] kao i mnoštvo drugih vrsta.
 
Osnovna odlika parka je velika šumovitost (preko 64%) i izrazito bogatstvo i raznovrsnost [[Flora (biljke)|Floraflore]], [[fauna|faune]] geomorfoloških oblika i bogatstvo kulturno-povijesnih spomenika od najstarijih vremena do danas. Oko 9%, odnosno 5.500 ha, površine parka čini dio Dunava koji pripada Srbiji, što Nacionalni park Đerdap čini i riječnim parkom. Flora Đerdapa se ne odlikuje samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim reliktnim karakterom. Na prostoru parka opstaje preko 1100 biljnih vrsta. Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi obilježje reliktnosti. Na ovom prostoru se mogu sresti [[medvjed]], [[ris]], [[vuk]], [[čagalj]], [[štekavac]], [[sova ušara]], [[crna roda]] kao i mnoštvo drugih vrsta.
Vrlo povoljni uvjeti za život bili su razlog stalnog prisustva čovjeka o čemu svedoče mnogi arheološki nalazi i kulturno-povijesni spomenici, kao što su naselje [[Lepenski vir]], arheološki lokaliteti poput Dijane, [[Golubački grad]], ostaci [[Trajanov most|Trajanovog mosta]], [[Trajanova tabla|Trajanove table]], [[rimski limes|rimskog limesa]], raznovrsni kasteli, do očuvanih primjera narodne [[Slaveni|slavenske]] [[arhitektura|arhitekture]].
 
Vrlo povoljni uvjeti za život bili su razlog stalnog prisustva čovjeka o čemu svedoče mnogi [[arheologija|arheološki]] nalazi i kulturno-povijesni spomenici, kao što su naselje [[Lepenski vir]], (iz oko 7000.-5000. pr. Kr.) i arheološki lokaliteti poputkao što su: utvrda DijaneDiana, [[Golubački grad]], ostaci [[Trajanov most|Trajanovog mosta]], [[Trajanova tabla|Trajanove table]], [[rimskiLimes (utvrđena rimska limesgranica)|rimskog limesa]], raznovrsni kastelikašteli, dote očuvanihočuvani primjeraprimjeri narodne [[Slaveni|slavenske]] [[arhitektura|arhitekture]].
 
Dana 18. ožujka 2002. godine Republika Srbija je nominirala Nacionalni park Đerdap za upis na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name=UNESCO/>.
 
<gallery>
Slika:Lepenski vir.jpg|<center>[[Lepenski vir]]
Slika:RC174-Tabula Traiana.JPG|<center>[[Trajanova tabla]]
Slika:Tvrdjava_Diana_istocna_kapija2.jpg|<center>Starorimska utvrda Diana
Slika:Golubaccas.jpg|<center>[[Golubački grad]]
Slika:Ada Kaleh.jpg|<center>Otok i naselje [[Adakale]]
</gallery>
 
==Izvori==
{{commonscat|Tara Mountain}}
{{izvori}}
 
==Poveznice==
* [[Hidroelektrana Đerdap]]
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.npdjerdap.org/ Službene stranice NP Đerdap] {{sr}} {{eng oznaka}}
* [http://www.discoverserbia.org/sr/istocna-srbija/nacinalni-park-djerdap NP Đerdap], kompletan vodiš krot Srbiju
 
{{GLAVNIRASPORED:Đerdap, nacionalni park}}
[[Kategorija: Nacionalni parkovi Srbije|Đerdap]]
[[Kategorija:Dunav]]