Nikola Ogramić Olovčić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m {{redoslijed}}, infookvir i sitno |
||
Redak 1:
{{Infookvir biskup
'''Nikola Ogramić-Olovčić''' ([[Požega]], 1635.-[[Đakovo]], 14. kolovoza [[1701.]],bosanski ili đakovački biskup, obnovitelj biskupije u poturskom razdoblju.▼
| ime_biskupa = Nikola Ogramić Olovčić
| slika =
| slika_širina =
| slika_opis =
| datum_rođenja = [[1635.]]
| mjesto_rođenja = [[Požega]]
| datum_smrti = 14. kolovoza [[1701.]]
| mjesto_smrti = [[Đakovo]]
| zaređen_za_svećenika =
| titula =
| služba =
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb =
}}
▲'''Nikola Ogramić-Olovčić''' ([[Požega]], 1635. - [[Đakovo]], 14. kolovoza [[1701.]], bosanski ili đakovački biskup, obnovitelj biskupije u poturskom razdoblju.
==Životpis biskupa Ogramića==
Krsnim imenom Franjo, rođen u Požegi, porijeklom iz [[Olovo|Olova]]. Stupa u [[novicijat]] provincije [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]], gdje dobiva
== Protagonist za oslobođenje Slavonije od turske vlasti==
Turskim porazom kod Beča 1683. polako slabi turska sila. Doznavši za poraz Ogramić odlazi u [[Linz]] caru Leopoldu I. te ga nagovara da nastavi
==Boravak u Đakovu==
11.
==Borba za biskupiju==
Darovnicom slavonskog hercega [[Koloman|Kolomana]] od [[1239]]. pripalo je Đakovo s okolinom koja se protezala u obliku trokuta od Đakova prema jugu do [[Sava|Save]], bosanskim biskupima. Kralj [[Bela IV.]] potvrdio je darovnicu 1244. Nakon toga spominje se Đakovo kao sjedište bosanskih biskupa koji dobivaju pridjevak de Diaco – đakovčki. Tako je išlo do biskupa [[Juraj II. de Palina|Jurja II. de Palina]] koji pogiba u [[Mohačka bitka|mohačkoj bitci]]. Slavonija je prije turske okupacije bila podijeljena između više biskupija: zagrebačke, pečuške, srijemske i bosansko-đakovačke. Za vrijeme turske okupacije pastoralnu skrb su vodili franjevci, a biskupi su bili ili bosansko-đakovački ili beogradski. Pečuški je biskup živio u slobodnom kraju, a zagrebački biskup nije zalazio na okupirani teritorij, već je imao pod kraj turske okupacije svoje vikare za ovaj dio biskupije. Koncem sedamnaestog stoljeća postalo je aktualno pitanje granica biskupija.
==Biskup Ogramić kao pisac==
Za vrijeme boravka biskupa Ogramića u Đakovu 1696. tiska se u Rimu njegovo hagriografsko djelo: „Opuscula vitae, virtutum st miracolorum vener. Servi Dei, Fr. Sebastiani ab Apparatione O. M. de opservantie laici proffesi provinciae Mexicanae“, posvetio ga je tadašnjem papi [[Inocent XII.|Inicentu XII.]]
==Ubojstvo biskupa Ogramića ==
Biskup Ogramić ubijen je u noći 14. kolovoza 1701. u svojoj kući koja je bila prislonjena na katedralu. Stara sakristija đakovačke sjemnišne crkve imala je na zidu križ koji je označavao mjesto ubojstva. Razlozi nisu poznati kao ni počinitelji. Farlati navodi da su ga ubili šizmatici i razbojnici, a bečki [[nuncij]] nadbiskup G. A. de Vida navodi da su ga ubili „Rasciani“ radi novca. Biskup je pokopan u svojoj katedrali, ali mu je tijelo poslije
==Epitaf biskupa Ogramića==
''Epitaphum Episcopi Diakovarensis
Frater Nicolaus Ogramich a Possega Episcopus Diacoviensis Ordinis s. Francisci Obs. Prov.-iae Bosnae argentinae necatus est apud suam Cath. Diacovae die 14. Augusti Anno MDCCI. Ipse suis ovibus ter denis praefuit Annis Doctrinae radiis et pietate itens.''
''Epitaf đakovačkog biskupa. Ovdje leži u grobu predvodnik Olovčić, koga ubi nedužnog desnica neprijateljska. Brat Nikola Ogramić od Požege biskup đakovački, Reda svetog Franje od opsluživanja, član provincije Bosne srebrene, ubijen u svojoj katedrali u Đakovu 14. kolovoza 1701. godine. Vodio je svoje ovce trideset godina, sjajući zracima nauke i svetosti.''
==Kronologija==
Line 61 ⟶ 71:
*1701. 14. kolovoza, ubijen u Đakovu
==Literatura==
*
*Andrija Šuljak, Bosansko-đakovački biskup Nikola Ogramić olovčić, Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije 9/2001, 620.
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Mato Benlić]]
|gl_članak_funkcija=[[Đakovačko-osječka nadbiskupija]]
|nasljednik= [[Đuro Patačić]]
}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
|