Ivanec: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 85:
 
Poslije ivanovaca pripao je plemićkoj obitelji [[Petheö de Gerse]]. Iz doba ove obitelji je gradnja kaštela, o čemu svjedoči i darovnica kralja [[Ferdinand]]a iz godine 1564. Prvi sigurni podatak o postojanju [[kaštel u Ivancu|kaštela]] u Ivancu naveden je u dokumentu iz godine 1558. godine. Pethei su svoje posjede u Ivancu poslije prodali Ladislavu [[Erdödy]]ju, s kojim su se potomkinje Petheja opet sporile oko vlasništva. Nakon 1817. predmet je raspleten. Od sredine 19. stoljeća do tridesetih godina 20. stoljeća povijest kaštela i naselja Ivanca vezuje se uz obitelj Kukuljević-Sakcinski. Oni su se ženidbenim odnosom povezali s obitelji Petheö de Gerse i na taj način naslijedili dijelove belsko — ivanečkoga imanja. Izgled Staromu gradu, zadržan do samoga kraja, dao je [[Ladislav Kukuljević Sakcinski]], sin Franje. <ref>Marijana Miklić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/148/html/Arheologija/18.htm Tragom duge prošlosti], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 148/1999.</ref> On je 1867. cijeli posjed s gradom kupio i uredio stari grad.<ref>[http://www.mup.hr/mobile/?id=15334 MUP RH] Više o regiji</ref>
Vlastelinstvo je ostavio nećaku [[Božidar Kukuljević|Božidaru Kukuljeviću]], najmlađem sinu [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića-Sakcinskog]].<ref>Marijana Miklić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/148/html/Arheologija/18.htm Tragom duge prošlosti], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 148/1999.</ref> On je tvorac današnjeg ivanečkog parka, kojem je upravo on dao oblik [[engleski perivoj|engleskog perivoja]], tako što je preuredio zapušteni ribnjak i livadu.<ref>[http://www.mup.hr/mobile/?id=15334 MUP RH] Više o regiji</ref> Zbog neizmirenih obveza Božidarov sin, Radovan Kukuljević ustupio je većinu ivanečkog posjeda i dugova dr. Josipu Šabanu godine 1934. Kukuljevićev grad, spomenik ivanečke prošlosti, spaljen je godine 1943., a preostale dvije kule srušene su godine 1959. ne bi li se, po ondašnjim mjerilima, prostor bolje prilagodio novozamišljenom urbanističkom skladu. Tim grubim činom izbrisan je svaki površinski trag o životu Staroga grada Ivanca. <ref>Marijana Miklić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/148/html/Arheologija/18.htm Tragom duge prošlosti], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 148/1999.</ref>
 
Tim grubim činom izbrisan je svaki površinski trag o životu Staroga grada Ivanca. S
 
==Gospodarstvo==