Razlika između inačica stranice »Brzina svjetlosti«

Dodano 137 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (Uklonjena promjena suradnika 89.172.229.117, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Lotje)
[[Datoteka:Sun to Earth.JPG|mini|250px300px|right|[[Sunčeva svjetlost|Sunčevoj svjetlosti]] je potrebno 8 [[minuta]] i 19 [[sekunda|sekundi]] da bi stigla do [[Zemlja|Zemlje]] (udaljenost od 150 milijuna [[kilometar]]a)]]
'''Brzina svjetlosti''' je najveća moguća [[brzina]] koja u [[vakuum]]u iznosi 299.792.458 [[metar u sekundi|metara u sekundi]].
 
U nekoj drugoj [[materija|materiji]] ([[plin]]u, [[tekućina|tekućini]] ili svjetlopropusnoj [[krutine|krutini]] − npr. [[staklo|staklu]]) [[brzina]] svjetlosti je manja od brzine u vakuumu. Brzina svjetlosti jedan je od važnijih [[Fizika|fizikalnih]] pojmova [[Teorija relativnosti|Teorije relativnosti]].
 
== Povijest ==
Prije prvih znanstvenih pokušaja damjerenja se izmjeri brzinabrzine svjetlosti, najveće rasprave su se vodile oko toga putuje li svijetlost konačnom brzinom, ili se širi prostorom trenutačno (beskonačno brzo).
 
===Römerov Rømerov pokušaj mjerenja ===
==Povijest==
[[File:Illustration from 1676 article on Ole Rømer's measurement of the speed of light.jpg|mini|right|180px|Skica [[Ole Rømer|Rømerove]] metode za određivanje brzine svjetlosti na osnovu kašnjenja zalaska Jupiterova mjeseca [[Io (mjesec)|Ioa]]]]
Prije prvih znanstvenih pokušaja da se izmjeri brzina svjetlosti, najveće rasprave su se vodile oko toga putuje li svijetlost konačnom brzinom, ili se širi prostorom trenutačno (beskonačno brzo).
Danski astronom [[File:Illustration from 1676 article on Ole Rømer's]] measurement of the speed of light1676.jpg|thumb|right|upright=0.8|Skica Römerovegodine metode za određivanje brzine svjetlosti na osnovu kašnjenja zalaska Jupiterova mjeseca]]1675.dobio je [[Olaf Römer]] dobio vrijednost brzine svijetlosti od oko 200.000 km/s. Promatrao je zalaske i izlaske jednog od [[Jupiter|Jupiterovih]]ovih prirodnih mjeseca, [[Io (mjesec)|Ioa]], u trenucima kada je [[Zemlja]] bila najbliže i najdalje Jupiteru. Proračunima je predvidio kada se točno trebao desitidogoditi zalazak Jupiterova mjeseca sa najudaljenijeg položaja, no on je kasnio, po njegovim proračunima, oko 100022 sminute. To je objasnio većim putem koji svijetlost mora prećiprijeći kada sesu Jupiter i Zemlja međusobno najviše udaljeni. RömerRømer je koristio pogrešnu vrijednost za promjer Zemljine putanje oko Sunca, korištenjem prave vrijednosti bi dobio bi da je brzina svjetlosti 300.000 km/s.
 
=== Mjerenja na Zemlji ===
===Römerov pokušaj mjerenja===
[[File:Illustration from 1676 article on Ole Rømer's measurement of the speed of light.jpg|thumb|right|upright=0.8|Skica Römerove metode za određivanje brzine svjetlosti na osnovu kašnjenja zalaska Jupiterova mjeseca]]1675. je [[Olaf Römer]] dobio vrijednost brzine svijetlosti od oko 200.000 km/s. Promatrao je zalaske i izlaske jednog od [[Jupiter|Jupiterovih]] prirodnih mjeseca, u trenucima kada je Zemlja bila najbliže i najdalje Jupiteru. Proračunima je predvidio kada se točno trebao desiti zalazak Jupiterova mjeseca sa najudaljenijeg položaja, no on je kasnio, po njegovim proračunima, oko 1000 s. To je objasnio većim putem koji svijetlost mora preći kada se Jupiter i Zemlja međusobno najviše udaljeni. Römer je koristio pogrešnu vrijednost za promjer Zemljine putanje oko Sunca, korištenjem prave vrijednosti bi dobio da je brzina svjetlosti 300.000 km/s.
 
===Mjerenja na Zemlji===
Glavni problem sa prvim zemaljskim mjerenjima (terestičkim) je bio što su znanstvenici u eksperimentima mogli proučavati rasprostiranje svjetlosti na relativno malim udaljenostima.
 
Prvi važniji pokušaj je proveo [[Armand Fizeau]] pomoću uređaja sa rotirajućim [[zupčanik]]om kroz čije zupce je propuštao svjetlost. Mjerenjima je dobio vrijednost od oko 313.300 km/s.
 
Američki fizičar, [[Albert Abraham Michelson| Michelson]] je za svoja mjerenja svjetlosti u razdoblju od 1880. do 1920. primio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] [[Nobelova nagrada za fiziku|za fiziku]]. Koristio se osmostraničnim rotirajućim zrcalom i izvorom svjetlosti udaljenim oko 35 km. Svojim mjerenjima je dobio vrijednost od oko 300.000 km/s.
 
Poslije je sa kolegom [[Edward Morley|EdwardEdwardom Morleyem]] proveo čuveni [[Michelson–MorleyevMichelson-Morleyev eksperiment]], u kojem su dokazali da brzina svjetlosti ne ovisi o izvoru niti o brzini kretanja izvora.
 
'''Suvremena mjerenja''' su utvrdila brzinu svjetlosti na točno 299.792.458 m/s.