Sveučilište: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 118 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q3918 (translate me) |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
== Povijest ==
Preteća sveučilišta su [[antika|antičke]] [[škola|škole]] koje su se bavile znanstvenim [[Istraživanje|istraživanjima]] i imale dugogodišnju tradiciju u svojem obrazovnom radu (npr. [[Platonova akademija]] u [[Atena (polis)|Ateni]], različite filozofske i pravne škole u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]]). Iako su ustanove ove vrste bile i [[Sveučilište u Konstantinopolu]] osnovano [[425.]] godine, te neke visoke škole u arapskom svijetu osnovane u [[9. stoljeće|9]]. i [[10. stoljeće|10. stoljeću]], prvim sveučilištem u današnjem smislu riječi smatra se [[Sveučilište u Bologni]] osnovano [[1088.]] godine. Razvitak društva u zapadnoj [[Europa|Europi]] onog doba, porast [[grad]]ova, obrta i trgovine potiče nastanak mnogih sveučilišta u [[12. stoljeće|12]]. i [[13. stoljeće|13. st]]. kao što su: [[Sveučilište u Salermu]] gdje još od [[9. stoljeće|9. stoljeća]] djeluje medicinska škola, [[Sorbonne|Sveučilište u Parizu]] (1160.), [[Sveučilište u Oxfordu]] (1167.), [[Sveučilište u Montpellieru]] (1181.), [[Sveučilište u Cambridgeu]] (1209.), [[Sveučilište u Padovi]] (1222.), [[Sveučilište u Napulju]] (1224.), [[Sveučilište u Toulouseu]] (1229.), [[Sveučilište u Sieni]], (1246.), [[Sveučilište u Salamanci]] (1247.), i [[Sveučilište u Sevilli]] (1254.). Najveća sveučilišta imala su i po više tisuća [[student|studenata]].
Te škole iz početka nose naziv ''studium generale'', što znači da su pristupačne svim studentima i nastavnicima bez obzira iz koje zemlje dolaze. Ponekad se nazivu ''studium generale'' dodavao i atribut koji je označavao specifičnost škole (npr. ''studium generale in iure canonico''). Nastavnici i studeni udruživali su se u organizacije po uzoru na cehove – ''universitas'' – relativno nezavisne o vlasti i crkvi, pa su tako nastale ''universitas scholarium'' ([[Sveučilište u Bologni|Bologna]]), ''universitas magistrorum'' ([[Sveučilište u Parizu|Pariz]]), a ponegdje su postojala zajednička društva ''universitas doctorum, magistrorum et scholarium''. S vremenom, vjerojatno potkraj [[14. stoljeće|14. st.]], termin ''universitas'' počeo se samostalno upotrebljavati, a prvotni naziv ''studium generale'' uglavnom je nestao.
Redak 41:
Sveučilište tradicionalno uživa autonomiju u svom djelovanju od svih oblika izvanjske vlasti, kako državne, tako i od strane vlasnika (osnivača). Prostor sveučilišta je nepovrediv, pa tako državna tijela (kao npr. javna [[policija]]) ne mogu uredovati na sveučilištu bez suglasnosti čelnika. U nekim zemljama sveučilišta imaju i svoje sudove.
Zbog navedenog, sveučilišta su se pokazala iznimo otpornima na velike društvene promjene ([[feudalizam]] -> [[kapitalizam]], [[monarhija]] -> [[demokracija]]), a preživjela su i [[totalitarizam|totalitarne režime]]. Često su upravo i pridonijela pozitivnim društvenim promjenama. [[
Rad na sveučilištu je temeljen na nedjeljivosti visokog obrazovanja i znanstvenog, odnosno umjetničkog rada. Time sveučilište ima dva jednako važna zadatka: podučavati mlade ljude da budu visokokvalificirani stručnjaci, i baviti se najnaprednijim intelektualnim radom. Nastavnik koji predaje studentima mora ujedno biti i plodan u svojoj struci. U skladu sa ovom drugom funkcijom, sveučilišta u svom sastavu nerijetko imaju institute, bolnice, pa i proizvodne pogone. Rad koristan za društvo može sveučilištu pomoći u prikupljanju financija, ali to nikako ne smije biti njegova glavna zadaća.
Redak 87:
== Srodni termini ==
:
[[Kategorija: Visoko obrazovanje]]
|