Seoca (Omiš): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 75:
</gallery>
 
|{{GLAVNIRASPORED:}}[[Kategorija:]]==Razvoj naselja kroz povijest==
[[Datoteka:Grb Jerončića.JPG|mini|150px|lijevo|Grb plemena Jerončić koje je poteklo od plemena Dražojević]]
 
Redak 82:
Seoca sa Kostanjama od samih svojih početaka u crkvenom pogledu sačinjavaju jednu župu. Neka identična prezimena koja nalazimo u Kostanjama i Seocima, potvrđuju nam da su se Selačani doselili iz Kostanja. Tome se pridružuje i usmena predaja koja kaže da su najprije iz Kostanja došli pastiri u potrazi za ispašom za svoja stada. Oni su već počeli kopati lokve za pojilišta kako bi duže mogli ostati sa stadima na ispaši. Tako su počeli i sa gradnjom kuća od kojih ne samo u Seocima, nego i u čitavim Poljicima nije ostalo ništa jer su bile građene od greda, pletera i zemlje, a krov je bio od slame. Tako su nastajala mala pastirska „selca“ ili „seoca“, od kojih je i nastao naziv sela u množini. O najstarijim kamenim kućama još svjedoče tzv. „mirine.“ Te kuće bile su izgrađene od grubo klesanog kamena i u suhozidu. Kasnija kamena gradnja već poznaje fino klesani kamen, te vapno (miješanje klaka i crvenice) kao vezivno tkivo u gradnji. Kao što smo rekli, pismenih svjedočanstava nema, ali o starosti te gradnje svjedoči i gotovo u potpunosti sačuvana stara crkva sv. Ante, a pripada ranijoj fazi gradnje od grubo klesanog kamena. Ni o njoj nemamo pisanih dokumenata, no po svjedočanstvu konzervatora Radoslava Bužančića ona datira najkasnije iz 13. stoljeća. On to tumači činjenicom da od proglašenja svetim sv. Ante Padovanskog (a to je god. 1232. op. J.B.) u našim krajevima više ni jedna crkva nije bila posvećena sv. Anti Opatu (Pustinjaku). Pošto Selačani štuju oba ova sveca, stara crkva sv. Ante morala bi biti sagrađena prije te godine.
 
[[Kategorija:]]===Stanovništvo===
[[Kategorija:]]
Prema zadnjem popisu stanovnika provedenom 2001. godine, Seoca su brojila 158 stanovnika. Stanovništvo je od samih svojih početaka isključivo autohtono i homogeno. Najstariji popis stanovništva (plemena) sačuvan je u arhivu [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]], a datira iz god. 1725. U njemu je sačinjen „popis duša“ župe Kostanje, u sastavu koje su Seoca. Stoga nije moguće iz tog zajedničkog popisa izdvojiti stanovništvo Seoca, štoviše i zbog zajedničkih prezimena.
 
U Seocima imamo slijedeća prezimena:
 
Prema zadnjem popisu stanovnika provedenom 2001. godine, Seoca su brojila 158 stanovnika. Stanovništvo je od samih svojih početaka isključivo autohtono i homogeno. Najstariji popis stanovništva (plemena) sačuvan je u arhivu [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]], a datira iz god. 1725. U njemu je sačinjen „popis duša“ župe Kostanje, u sastavu koje su Seoca. Stoga nije moguće iz tog zajedničkog popisa izdvojiti stanovništvo Seoca, štoviše i zbog zajedničkih prezimena.
{| class="wikitable"
 
U Seocima imamo slijedeća prezimena:
|-
! Redni broj !! Prezime !! Broj obitelji