Petar Bakić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m {{redoslijed}}, infookviro
Redak 17:
== Životopis ==
Petar Bakić potječe iz stare splitske plemićke obitelji Bakić. Od 1710. godine bio je srijemski biskup, a kao veliki misionar oslobođenih podunavskih krajeva 1716. godine imenovan je bosansko-đakovačkim biskupom. U [[Đakovo|Đakovu]] proširuje katedralu, opremivši je potrebnim sakralnim predmetima, liturgijskim ruhom i orguljama 1728. godine. Uz crkveno-pastoralnu obnovu biskupije dao se i na gospodarsku obnovu biskupskog vlastelinstva. Napravio je popis stanovništva i svega posjeda. Osim toga, obnovio je ratarstvo te izgradio nove žitnice i sadio napuštene vinograde u [[Trnava (Osječko-baranjska županija)|Trnavi]] i u bližoj okolici Ðakova. Obnovio je biskupski dvor, Ðakovo povezao sa [[Slavonija|Slavonijom]] novoizgrađenim putovima preko vlastelinskih šuma i [[Dilj|Dilja]] prema [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] te prema [[Osijek|Osijeku]]. Na tim je putovima podigao 18 mostova.
Kako je biskup Bakić došao u sukob s Komorom zbog oduzimanja dijelova vlastelinstva kod formiranja [[Vojna krajina|Vojne krajine]], te u sukob s podanicima zbog svoje strogosti i s đakovačkim franjevcima zbog uvođenja tridentskog zakonodavstva u pastoralnoj službi u biskupiji, bio je maknut iz Ðakova, a vlastelinstvo stavljeno pod prinudnu upravu Komore. U njegovoj je odsutnosti vidno opalo gospodarstvo, a posebice [[Ergela Đakovo|ergela]]. Zbog sukoba s franjevcima i državom, 1729. godine pokrenuta je protiv njega istraga, nakon koje mu je privremeno oduzeta uprava biskupijskim dobrima, te je zakupio i živio u dvorcu [[Križovljan Grad]]. [[Marija Terezija]] ga je rehabilitirala, i 1740. godine darovala mu maruševačko-križovljanski posjed. Nakon smrti, darovnicom koju je potvrdio 12. siječnja 1752. godine. Banski sud u [[Zagreb|Zagrebu]], posjed je naslijedio bratov unuk Pavao Bakić.
 
== Spisateljski rad ==