Jacques Cartier: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 2:
'''Jacques Cartier''' ([[Saint-Malo]], [[Francuska]], [[31. prosinca]], [[1491]]. - [[1. rujna]], [[1557]].) je bio [[Francuzi|francuski]] istraživač i jedan od glavnih istraživača [[Kanada|Kanade]], ili točnije, unutrašnjeg područja prostora koje bi jednog dana postala ta država.
== Rani život ==
Kralj Francuske [[Franjo I., kralj Francuske|Franjo I.]] ga je izabrao da nađe "''certaines îles et pays où l'on dit qu'il se doit trouver grande quantité d'or et autres riches choses''" ("neke otoke i zemlje gdje navodno postoji mnogo zlata i drugih bogatstva"). [[1534]]. godine počinje putovanje kako bi našao zapadni put do Azije. Istraživao je djelove današnjeg [[Newfoundland]]a (počevši [[10. svibnja]] te godine) i [[Kanadsko primorje]]. Kad je saznao o rijeci prema zapadu ([[Saint Lawrence (rijeka)|rijeka Svetog Lovre]]), mislio je da bi to mogao biti [[Sjeverozapadni prolaz]]. Iskrcao se je prvi put na današnjem [[Gaspé]]u ([[Québec]]), gdje je postavio križ i objavio da to područje pripada Francuskoj. Onda je nastavio (brodom) do grada [[Québec (grad)|Québeca]], tada poznat kao Stadacona. Tokom putovanja oteo je dva sina poglavara Donnacona, Domagaya i Taignoagnya, i vratio ih je sa sobom u [[Europa|Europu]].▼
Jacques Cartier je rođen 1491.<ref>Nema podatak o krštenju, ali je Cartier je rekao svoju dob u najmanje tri pisma. Vidi Marcel Trudel, ''Histoire de la Nouvelle-France'', Fides, vol. 1, str. 68.{{fr}}</ref> u gradu [[Saint-Malo]], luci na sjeverozapadnoj obali [[Bretanja|Bretanje]]. Cartier, koji je bio ugledan pomorac, unaprijedio je društveni status oženivši 1520. Mary Catherine des Granches, članicu ugledne obitelji. Da je bio ugled u Saint-Malo govore česti zapisima u podacima o krštenjima gdje se navodi kao kum ili svjedok.<ref>Biggar, H.P. ''A Collection of Documents relating to Jacques Cartier and the Sieur de Roberval'', Ottawa, Public Archives of Canada, 1930. Navodi preko 20 krštenja. {{engl}}</ref>
== Prvo putovanje ==
Godine 1534. vojvodstvo Bretanje službeno je ujedinjeno sa Francuskom, a Cartiera je kralju [[Franjo I., kralj Francuske|Franji I.]] predstavio [[Jean le Veneur]], biskup Saint-Maloa i opat [[Mont-Saint-Michel]]a, u samostanu "Manoir de Brion".
▲Kralj Francuske [[Franjo I., kralj Francuske|Franjo I.]] ga je izabrao da nađe "''certaines îles et pays où l'on dit qu'il se doit trouver grande quantité d'or et autres riches choses''" ("neke otoke i zemlje gdje navodno postoji mnogo zlata i drugih bogatstva"). [[1534]]. godine počinje putovanje sa dva broda i 61 čanom posade, kako bi našao zapadni put do Azije. Istraživao je djelove današnjeg [[Newfoundland]]a (počevši [[10. svibnja]] te godine) i [[Kanadsko primorje]]. Kad je saznao o rijeci prema zapadu ([[Saint Lawrence (rijeka)|rijeka Svetog Lovre]]), mislio je da bi to mogao biti [[Sjeverozapadni prolaz]]. Iskrcao se je prvi put na današnjem [[Gaspé]]u ([[Québec]]), gdje je postavio križ i objavio da to područje pripada Francuskoj. Onda je nastavio (brodom) do grada [[Québec (grad)|Québeca]], tada poznat kao Stadacona
Cartierova prva dva susreta sa domorocima dogodila su se na sjevernoj strani zaljeva Chaleur, te su to najvjerojatnije bili [[Micmac Indijanci|Mi'kmaq indijanci]]. Susreti su bili kratki, uz nešto trgovanja. Treći susret bio je na obali zaljeva Gaspé, sa skupinom [[Iroquois Indijanci|Iroquois Indijanaca]], kada je zabio 10 metarski križ i prisvoji zemlju u ime kralja Francuske. Nakon toga dolazi do promjene odnosa lokalnih plemena prema Cartieru što govori da su shvatili njihove namjere. Kada je poglavica (najvjerojatnije Donnacona, poglavica sela Stadacona) sa bratom i sinovima došao na brod protestirati zbog križa, biva zarobljen. Dva sina poglavara, Domagaya i Taignoagnya, Cariter je odlučio vratiti sa sobom u [[Europa|Europu]]<ref>Neki izvori navode da je poglavar bio Donnacona, poglavica Stadacona, npr. [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0002354 the ''Canadian Encyclopedia''], ali to se ne čini mogućim prema Cartierovom iskustvu. Neki izvori govore da je Donnacona pustio sinove svojevoljno, zajedno sa kukuruzom. [http://www.worldbookonline.com/advanced/article?id=ar097600&st=jacques+cartier the ''World Book Online Encyclopedia]</ref>. Poglavica je na kraju pristao da ih se odvede u Europu pod uvjetom da se vrate sa europskim predmetima za trgovinu.<ref>[http://www.biographi.ca/009004-119.01-e.php?&id_nbr=107 ''Dictionary of Canadian Biography'' Online] {{engl}}</ref> Cartier se vratio u Francusku u rujnu 1534., siguran da je došao do Azije.
== Drugo putovanje ==
Cartier je počeo drugo putovanje [[19. svibnja]] slijedeće godine s 3 broda, 110 ljudi i otetim dječacima (koji bi bili vraćeni poglavaru). Putovao je uzvodno do [[Huron Indijanci|huronskog]] sela Stadacona i [[iroquois]]kog sela Hochelaga ([[Montréal]]) i stigao je [[2. listopada]] [[1535]]. Čuo je o zemlji [[Saguenay]] koja je trebala biti puna zlata i drugih bogatstva.
== Treće putovanje ==
[[23. svibnja]] [[1541]]. otišao je iz St-Maloa na svoje treće putovanje. Ovaj put je tražio Saguenay, ali nije uspio prijeći Hochelagu. Nakon zime koju je proveo u Kanadi, vratio se u Francusku [[1542]]. Mnogi mornari su umrli od [[skorbut]]a kad se brod zaglavio u ledu bez posebne hrane. Cartier je morao pitati Indijance za njihove običajne lijekove, koje su mu dali. Cartier je proveo ostatak života u Saint-Malou, u kući u blizini grada.
== Izvori ==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Cartier, Jacques}}
| |||