Jacques Cartier: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Vedran12 (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Vedran12 (razgovor | doprinosi)
Redak 18:
 
=== Treće putovanje ===
Dana 17. listopada 1540., Franjo je naredio Jacquesu Cartieru da se vrati u Kanadu i da pomogne pothvatu kolonizacije. Međutim 15. siječnja 1541. Cartiera je istisnuo [[Jean-François de La Rocque de Roberval]], [[Hugenoti|hugenot]] i kraljev prijatelj, koji je postao vođa ekspedicije, dok je Cartier postao glavni navigator. Dok je Roberval čekao artiljeriju i zalihe, dopustio je Cartieru da otplovi ranije sa svojim brodovima<ref>url=http://www.elizabethan-era.org.uk/jacques-cartier.htm Jacques Cartier, Short Biography (w/timeline), Elizabethan Era, 2010, pritupljeno 02.10.2010. {{engl}}</ref>. Dana [[23. svibnja]] [[1541]]. otišao je iz St-Maloa na svoje treće putovanje, sa pet brodova. Ovoga puta cilj nije bio traženje puta do Orijenta, već potraga za "kraljevstvom Saguenay" i njegovim bogatstvom, te izgradnja trajnih naselja duž rijeke St. Lawrence. Nakon što se usidrio kod Stadacona, Cartier se sreo sa Irokezima. Njihov broj i nedostatk radosti prilikom susreta zabrinuli su ga, te je odlučio graditi naselje nekoliko kilometara uzvodno, na mjestu današnjeg grada [[Cap-Rouge]] u Quebecu. Osuđenici i ostali kolonizatori su se iskrcali, zajedno sa preživjelom stokom. Zasađeni su vrtovi, izgrađeno je utvrđeno naselje koje su nazvali [[Charlesbourg-Royal]]. Dodatna utvrda izgrađena je na stijeni iznad naselja radi bolje zaštite. Počeli su skupljati materijale za koje su mislili da su [[dijamanti]] i [[zlato]], a bili su kristali [[kvarc]]a i željezni [[pirit]]. Dva broda sa tim materijalima su poslana u Francusku 2. rujna.<ref name="American Journeys">url=http://www.americanjourneys.org/aj-028/summary/index.asp Cartier’s Third Voyage to Canada, 1541–1542, American Journeys, 2010, pristupljeno 02.10.2010. {{engl}}</ref>
Nakon što je uspostavio naselje, Cartier je 7. rujna čamcima krenuo i izviđački pohod u potragu za "Saguenay". Nakon što je došao do Hochelaga, loše vrijeme i brojni brzaci spriječili su nastavak puta uz rijeku [[Ottawa (rijeka)|Ottawu]]. Po povratku u Charlesbourg-Royal, Cartier je pronašao zlokobnu situaciju. Irokezi nisu više dolazili u prijateljske posjete i nosili ribu i divljač, već se tumarali na zlokoban način. Zapisi o zimi 1541–1542 ne postoje. Podaci su pribavljeni iz detalja zapisa moreplovaca koji su se vratili kući. Čini se da su domoroci napali i ubili 35 naseljenika prije nego što su se uspjeli povući unutar utvrde. Iako je skrobut izliječen domaćim receptom ([[Thuja occidentalis]] infuzije), iščitava se dojam opće neimaštine i Cariterova uvjerenja da nema dovoljno ljudi da obrani utvrdu ili krene u potragu za kraljvestvom Saguenay.
Cartier je zaplovio prema Francuskoj rano u lipnju 1542., susrevši Robervala i njegove brodove duž obale [[Newfoundland]]a, negdje u vrijeme kada je Roberval ostavio [[Marguerite de La Rocque]] na otoku. Iako je Roberval inzistirao da se vrati u Saguenay, a Cartier se je pod okriljem noć iskrao te nastavio prema Francuskoj uvjeren da njegov brod sadrži zlato i dijamante.