Vladko Maček: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 84:
Premda je nakon uvođenja apsolutističkoga režima rad HSS-a formalno bio zabranjen, u stvarnosti je, ponajviše zahvaljujući njegovu nastojanju, započelo jačanje stranačke organizacije te povezivanje HSS-a s ostalim građanskim Strankama u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Pritom je HSS u svojim redovima okupio sve slojeve hrvatskog društva i stao na čelo općehrvatskog nacionalnog pokreta. Nakon ubojstva novinara Tonija Schlegela, u ožujku 1929. godine, policija je privela ili pozivala na obavijesni razgovor mnoge Zagrepčane koje je smatrala pripadnicinma političke oporbe a među njima i Vladka Mačeka koji je jednom saslušan i pušten.<ref name="Ivo Perić">[[Ivo Perić]], ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 145.</ref> U to vrijeme mladež je (većinom su to bili pripadnici zabranjene Hrvatske stranke prava ali i pojedini pripadnici HSS-a) izvodila mnoge proturežimske akcije (također pripremani su atentati na ravnatelja zagrebačke policije [[Janko Bedeković|Janka Bedekovića]] te generale jugoslavenske vojske u Zagrebu Belimarkovića i Tomića) i policija je uspjela identificirati neke od sudionika te je do sredine prosinca 1929. godine uhićeno 19 omladinaca a bilo je uhićeno i nekoliko uglednijih građana, Mačekovih političkih suradnika (među inima i profesor [[Jakov Jelašić]], umirovljeni dopukovnik [[Vilko Begić]], odvjetnik [[Ivan Lebović]] i gostioničar Franjo Kuntić).<ref name="Ivo Perić"/> Zlostavljanje ovih uhićenika na policiji iznudilo je izjave koje su teretile i Mačeka te je i on uhićen [[22. prosinca]] 1929. godine.<ref>Ivo Perić, ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 145.-146.</ref> Nakon uhićenja otpremljen je noću s [[4. siječnja|4.]] na [[5. siječnja]] [[1930.]] godine, zajedno s drugim suoptuženicima, Sudu za zaštitu države u Beograd.<ref>Ivo Perić, ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 146.</ref> Nakon završene rasprave (trajala je 6 tjedana) u Državnom sudu za zaštitu države u Beogradu taj sud je [[14. lipnja]] 1930. godine osudio njih 14 na zatvorske kazne od 6 mjeseci do 15 godina{{fusg|3}} a devetoricu je oslobodio krivnje i otpustio iz zatvora, među njima i Mačeka.<ref name="I. Perić">Ivo Perić, ''Vladko Maček: politički portret'', Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-155-2, str. 149.</ref> Nakon što je oslobođen krivnje Maček je [[15. lipnja]] 1930. godine doputovao u Zagreb{{fusg|4}} gdje mu je na Glavnom kolodvoru priređen masovan doček koji je policijskom oružanom silom rastjeran.<ref name="I. Perić"/> Nakon puštanja i dolaska u Zagreb pred njegovom kućom stalno su stražarili policijski agenti pazeći tko mu dolazi.<ref name="I. Perić"/>
U studenome [[1932.]] godine dao je konačan oblik tzv. [[Zagrebačke punktacije|Zagrebačkim punktacijama]], kojima je oštro osuđen kraljev [[apsolutizam]] i [[hegemonija]] te zatraženo preuređenje države na načelima složene državne Zajednice bez prevlasti jednog ili više njezinih dijelova nad ostalima. Zbog toga je bio uhićen [[31. siječnja]] [[1933.]] godine i interniran u [[Čajniče|Čajniču]] do [[11. ožujka]] iste godine, kada je odveden u zatvor u [[Beograd]] te [[29. travnja]] osuđen je po Sudu za zaštitu države na kaznu zatvora u trajanju od 3 godine, koju je izdržavao u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]].<ref name="HSS-SMZ"/> Iz tamnice je pušten [[22. prosinca]] [[1934.]] godine ukazom Namjesničkog vijeća.<ref name="HSS-SMZ"/> Na izborima [[1935.]] i [[1938.]] godine bio je nositelj [[Ujedinjena opozicija|zemaljske oporbene liste Bloka narodnoga sporazuma]]. Jedno od njegovih temeljnih političkih stajališta bilo je da se postojeća višenacionalna država, izložena srbijanskoj prevlasti, mora preustrojiti, ako želi opstati. Kako bi riješio [[hrvatsko pitanje]] u Kraljevini Jugoslaviji, ušao je u pregovore s Predsjednikom vlade [[Dragiša Cvetković|Dragišom Cvetkovićem]] te s njime [[26. kolovoza]] [[1939.]] godine sklopio sporazum kojim je osnovana [[Banovina Hrvatska]]. Poznata je kao "mačekovsko rješenje hrvatskoga pitanja".<ref>Dušan Bilandžić, ''Hrvatska moderna povijest'', Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 99.</ref> Pritom su predstavnici HSS-a ušli u vladu, a sam Maček bio je dopredsjednik.
===Drugi svjetski rat i emigracija===
| |||