Seljačko-demokratska koalicija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 37:
=== Sukob s radikalima ===
SDK je djelovala organizirajući javne skupove i oštro istupajući u Skupštini. Boreći se protiv velikosrpskog hegemonizma, SDK je zahtijevala ravnopravnost i jednakost svih dijelova države u zakonodavnom i financijskom smislu, poštivanje ustava i osnovnih demokratskih načela. HSS se nakon povratka u oporbu vratio na koncepciju složene države, ali je pri sklapanju saveza s SDS-om to pitanje zaobiđeno, te u prvim mjesecima postojanja SDK vodi političku borbu pozivajući se na ustav. Međutim, postajući sve svjesniji biti srbijanske politike, sredinom veljače 1928. Pribićević govori o povećanju teritorija oblasti s proširenom autonomijom, koja bi se mogla regulirati i revizijom ustava. Ovu Pribićevićevu ideju Radić je konkretizirao rekavši da Hrvatska, [[Slavonija]] i [[Dalmacija]] moraju biti jedna oblast, a cijela država imala bi tri do četiri oblasti. Tako je SDK ponovno postavila pitanje državnog uređenja. SDK oštro napada vladu, optužujući pojedine ministre, kako za nedemokratske metode, tako i za korupciju. Ponovno postavljanje pitanja o državnom uređenju i napadi SDK na vladu pojačavali su opću političku napetost u zemlji.
Djelovanje SDK zaoštrilo je žestinu sukoba HSS i i SDS sa vladajućom [[Narodna radikalna stranka|Radikalnom strankom]]. Režimsko glasilo ''Samouprava'' odgovara na napade: »Jednakopravnost prečanskih krajeva sa Srbijom su parole prikrivenih i podmuklih separatista«. Govori o »nazarenskoj strpljivosti srbijanskih političara« i prijeti da vođe prečana mog »dočekati sudbinu mačeta, koje je zaboravilo, da i strpljenju njegovoga gazde ima kraja«. Pribičević uzvraća: »Današnje srbijanske stranke uzele su svu vlast u svoje ruke i gnjave prečanske krajeve na bezdušan način. Otjerali su sve Hrvate u opoziciju, a od prečanskih ljudi uzimaju samo one koji im kuluče. Borba, koju smo poveli, samo je blijeda slika one, koju ćemo produžiti ako se ovaj režim nastavi«.
| |||