Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Slika, coord, poveznice |
||
Redak 18:
[http://pinterest.com/nskzagreb/ Profil NSK na Pinterestu]
</td></tr>
|}
'''Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu''' ('''NSK''') kao stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja javna je ustanova od nacionalnog značenja čiji je vlasnik i osnivač [[Republika Hrvatska]]. Knjižnica obavlja knjižnične i informacijske djelatnosti nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske.
== Povijesni pregled ==
Mnogi su nadnevci u povijesti naše čuvarice pismenosti – Nacionalne i sveučilišne knjižnice – vrijedni spomena. Nekoliko ih je, pak, koji obvezuju biti izdvojeni uz atribut međašnih.
Početak imovine današnje riznice znanja seže u godinu [[1607.]] kada su se isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i gimnazijom, od 1611. kolegijem.
Iz iste godine datiraju podatci o prvim upisanim knjigama, a poznato je da je već prije 1645. Knjižnica imala posebnu dvoranu, knjižničara te pravila o čuvanju i posuđivanju knjiga. Poveljom cara Leopolda I. iz 1669. Gimnazija sa studijem filozofije postiže akademski stupanj i dobiva naziv Academia Zagrabiensis.
Prvo je njezino mjesto stalnog boravka bilo u staroj zgradi napuštenoga dominikanskog samostana na današnjem Katarininu trgu 5. Ukinućem isusovačkog reda 1773., kolegij nastavlja privremenim radom do 1776. kada Knjižnica prelazi u sastav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti (Regia Academia Zagrabiensis) kao visoke škole za pravo, filozofiju i teologiju. Godine 1777. biva obogaćena velikim oporučnim darom povijesnog sadržaja kanonika Adama Baltazara Krčelića koji u svojoj darovnici nalaže da knjige budu dostupne široj javnosti.
[[Datoteka:National and University Library in Zagreb.jpg|mini|250px|Zgrada knjižnice i stepenište pred ulazom.]]
Nacionalno je značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku (1816. i 1837.). Antun Kukuljević pridijeva joj 1837. latinsko ime Nationalis Academica Bibliotheca, kojim ističe dvojnost njezinih zadaća (kao obrazovne i nacionalne knjižnice) koje do danas komplementarno razvija i ističe u svojem nazivu.
Godine [[1816.]] stječe pravo besplatnog primjerka tiskovina iz tiskare Sveučilišta u Pešti, a od [[1837.]] i iz cijele Hrvatske i Slavonije.
Utemeljenjem Sveučilišta Franje Josipa I., Akademijina knjižnica (Bibliotheca Regiae Academiae Zagrabiensis) 1874. prestaje djelovati te dobiva naziv Sveučilišna, čime joj se, kao sastavnom dijelu Sveučilišta, pojačava važnost i uloga u visokoškolskoj nastavi.
Godine [[1913.]] Knjižnica ponovno mijenja smještaj. Iz zgrade današnjeg Rektorata s približno 110 000 svezaka knjižnične građe seli u impresivnu secesijsku zgradu, na Trg Marka Marulića 21, u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjižnice. [[Knjižnica na Marulićevu trgu]] ubrzo je nadmašila svoje potrebe i postala pretijesnom za pohranu 2 500 000 svezaka – knjiga, časopisa, novina te posebno vrijednog fonda svojih zbiraka.
Od 1914. u prostorijama Sveučilišne knjižnice nalazi se i [[Metropolitana]], bogata zbirka knjiga i dokumenata Kaptolske prvostolne crkve. Usprkos osiguranim prostorima u novoj zgradi, Metropolitana je zadržala staru lokaciju na Marulićevu trgu.
Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice započela je, nakon višegodišnjih priprema, polaganjem kamena temeljca (akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković) [[5. svibnja]] [[1988.]] Naš Panteon hrvatske knjige svečano je otvoren [[28. svibnja]] [[1995.]] u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske.
Podsjetimo da Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja te čuva pisano i tiskano kulturno dobro Hrvatske, oslanjajući se ponajprije na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Nabavom knjižnične građe, čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemne literature o Hrvatskoj i Hrvatima nadograđuje svoju ulogu nacionalne knjižnice Hrvata.
Line 48 ⟶ 47:
== Usluge ==
[[Datoteka:20 obljetnica osnivanja OS RH NSK pano.jpg|mini|320px|Aula Nacionalne i sveučilišne knjižnice.]]
*
* informacijske usluge - usluga Pitajte knjižničara, bibliografsko-referalne i kataložne usluge, tematska pretraživanja, usluga znanstvene indeksiranost i citiranosti
* međuknjižnična posudba
* nacionalna bibliografska baza podataka
* informatičko-tehnološke usluge - reprografske usluge, mikrofilmiranje, digitalizaciju te iznajmljivanje računalne opreme
*
* izobrazba korisnika
* iznajmljivanje prostora
== Knjižnica u brojkama ==
* Fond Knjižnice približno 3 milijuna svezaka.
* Zatvoreno spremište – pokretni regali 110 000 metara.
* Čitaonice sa slobodnim pristupom – police 12 900 metara.
* Nabava – Obvezni primjerak – 18 194 omeđenih publikacija, 3625 naslova serijskih publikacija.
* Strane serijske publikacije 1030 naslova, 4865 svezaka strane knjige, 11 430 jedinica posebne građe, 7281 jedinica neknjižne građe, 986 jedinica elektroničke građe.
* Neto prostor Knjižnice 36 478 metara kvadratnih.
* Bruto prostor Knjižnice 44 432 metara kvadratnih.
* 1100 mjesta, dodatno 64 mjesta u čitaonicama zbirki posebne građe, dodatno 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad i 2 sobe za grupni rad.
* 10 odjeljaka za studijski rad.
* 100 mjesta u dvoranama za seminare.
* 150 mjesta u čitaonici za večernji rad (21 – 24 sata).
* Upisanih korisnika 19 360 (2011.).
* Posjeta Knjižnici 357 291 (2011.).
* Broj korisnika usluge noćnog rada 22 445 (2011.).
* Virtualni posjeti 718 850 (2011.).
== Zadaće Knjižnice ==
Line 96 ⟶ 95:
== Zbirke ==
[[Datoteka:zbirka-strih-knjiga-nsk.jpg|
[[Datoteka:stari-hrvatski-casopisi.png|
[[Datoteka:usluge-citaonice.jpg|
'''Zbirke građe posebne vrste'''
* [[Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]]
* [[Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]]
* [[Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]]
* [[Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]]
'''Digitalne zbirke'''
Line 118 ⟶ 117:
* Referentna zbirka<ref>http://www.nsk.hr/referentna-zbirka/ </ref>
* Zbirka knjižničarstva<ref>http://www.nsk.hr/zbirka-knjiznicarstva/ </ref>
* Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova<ref>http://www.nsk.hr/doktorske-disertacije-i-magistarski-radovi/</ref>
* Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu<ref>http://www.nsk.hr/zbirka-knjiznicne-grade-o-domovinskom-ratu/</ref>
Line 132 ⟶ 131:
== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = National and University Library in Zagreb
|commonscathr = Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Line 143 ⟶ 142:
* [http://www.nsk.hr/ Portal NSK]
{{Coord|45.7968904327866|N|15.9782034158707|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}}
[[Kategorija:Nacionalne knjižnice]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Zagrebu]]
[[Kategorija:Kultura u Zagrebu]]
| |||