Razlika između inačica stranice »Lisica«

Dodano 226 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
}}
 
'''Lisica''' je(Vulpini), imejedno nekolikood vrstadva životinjaglavna iztribusa porodicepotporodice [[pas]]a,Caninae. Obuhvaća lisice u pravom smislu sa rodovima Vulpes i Urocyon. srednje veličine, koji imaju tijelo pokriveno te karakterističan gusti rep ili tzv. "četku". Najpoznatija vrsta lisice je [[crvena lisica]], raširena na cijelom kontinentu [[Europa|Europe]]. Prisutna je i u popularnoj [[kultura|kulturi]] i u [[folklor]]u, osobito kod ljudi koji obožavaju lisice, bez obzira na državnost, kulturnu grupu i pleme. Neke su vrste lisica, kao što je [[Falklandski Otoci|falklandska]] otočna lisica, poznata i kao warrah, izumrle.
 
Slično kao i u tribusu Canini gdje se javljaju pravi psi, i kod Vulpina se naglašava naziv prave lisice, a razlog su pogrešni vernakularni narodni nazivi.
 
== Etimologija ==
U modernom [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], engleski naziv ''fox'' dolazi od riječi ''fox'' u staroengleskom jeziku, što je izvedenica od staronjemačke riječi *fukh - odnosno u [[Njemački jezik|njemačkom jeziku]] ''Fuchs'', od gotskog jezika ''fauho'', u staronorveškom jeziku ''foa'' i u [[nizozemski jezik|nizozemskom jeziku]] ''vos''. U indoeuropskim prajezicima upotrebljavao se izraz *''puke'' - "rep" (u [[Sanskrt]]u izraz ''puccha'' za "rep"). Psi (mužjaci lisica) dosegnu težinu od 5,9 kilograma, dok [[ženka|ženke]] (lije) teže malo manje od [[mužjak]]a lisica, 5,2 kilograma.
 
== Karakteristike ==
Na slobodi lisice dožive 2 do 3 godine, a u zatočeništvu od 8 do 10 godina, no ima i slučajeva u kojima su lisice u zatočeništvu živjele i preko 10 godina. One su izrazito nedruštvene (to jest, žive samotnjački) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj<ref name="Paroissien">Emmanuelle Paroissien, ''Životinje'', ISBN 953-171-500-9</ref>, za razliku od ostalih vrsta pasa kao što su [[sivi vuk]], [[šakal]] i [[domaći pas]]. Lisice imaju dugo vitko tijelo te tipični gusti i meki rep. Ostale psihičke karakteristike odnose se na lisičino stanište za koje je prilagođeno i njezino tijelo. Za primjer, [[pustinjska lisica]] (te ostale lisice koje žive u [[pustinja]]ma), zvana i fenek, ima duge uši (koje joj koriste da dobro može čuti [[kukci|kukce]] kojima se hrani, jer ima slabo razvijeno osjetilo vida), duge oko 12 cm te kratko tijelo pokriveno krznom koje ima boju vrlo sličnu pijesku u pustinji. [[Arktička lisica]] živi u polarnim područjima, pa zato ima kratke uši te nešto duže tijelo od feneka koje je pokriveno bijelim krznom. Crvene lisice imaju vitko i dugo tijelo pokriveno narančasto-smeđkastim krznom i gustim repom koji je na vrhu bijele boje. Unatoč mnogim mišljenjima ljudi, lisice obično nisu radne životinje koje imaju mehaničku snagu. Lisičina uobičajena prehrana sastoji se od manjih sisavaca (najčešće [[glodavci|glodavaca]] kao što je [[vjeverica]]), [[ptica]], [[zec|zečeva]], [[miš]]eva itd, no ona često jede gotovo sve, kao što su otpaci, jer katkad dolazi u gradove<ref name="ElliotKing">Jane Elliot i Colin King, ''Moja prva enciklopedija'', ISBN 953-179-630-0</ref> ili u sela zbog peradi, kao što to slično čini i [[vuk]], a to uglavnom lisica čini zimi. Na dan pojede 1 kilogram hrane. Kad lovi kunića, lisica ima neobičan način lova jer ga zbuni "skakanjem", a kad lovi miša, rabi također neobičnu tehniku koja se naziva mišjim skokom.<ref name="Paroissien" /> Takvim tehnikama lova lisicu se često smatra "zaigranom". Lisica se dodatno hrani [[skakavci]]ma, a od voća hrani se [[šumsko voće|šumskim voćem]] (vidi dio Prehrana). Često uzrokuje bjesnoću. Lisica je divlja životinja i ne može biti kućni ljubimac, no jedna vrsta lisice, koja se zove [[srebrena lisica]] je odomaćena (pripitomljena) u [[Rusija|Rusiji]] prije gotovo 45 godina. Ona nalikuje domaćem psu i mački po: