Razlika između inačica stranice »Karl Marx«

Obrisano 7 bajtova ,  prije 7 godina
m
Fix URL prefix
m (Fix URL prefix)
Druga relativno česta prijepornica Marxov je odnos prema vlastitim etničkim korijenima i judaizmu. Odgojenom kao kršćanin (religiju je napustio još u mladosti) i Nijemac, Marxu je judaizam bio stran i nepoznat. Stoga je neobično što je god. 1843. (objavljeno 1844. u “Njemačko-francuskim godišnjacima”) napisao studiju “Prilog židovskom pitanju”, potaknut tekstovima Brune Bauera o ulozi religije u modernoj svjetovnoj državi. Taj esej vjerojatno ne bi imao neku veću težinu u Marxovu kanonu da se europski Židovi nisu krajem 19. i početkom 20. stoljeća počeli u većoj mjeri uključivati u, pa i predvoditi stranke koje su se, u raznim stupnjevima, ustrojavale po Marxovima načelima, pa su u očima protivnika marksizmom nadahnute stranke postale sumnjivo pro-židovske. Također, nacistički je genocid tijekom 2. svj. rata, pridonio aktualizaciji toga spisa. Ocjene među samom marksistima variraju, od toga da se radi o očito antisemitskom tekstu <ref>Jean Ellenstein: Marx: život idjelo, Globus, Zagreb, 1986.</ref> do toga da je Marx, ironizirajući cijelu problematiku, proglasio novcem opsjednute američke kršćane za “Židove”<ref>B.Nicolaevsky-O. Maenchen Helfen: Karl Marx: Man and Fighter, više izdanja</ref>. No, nepristranom je čitatelju, upoznatom s povijesnom situacijom onoga vremena, jasno: Marx nije posjedovao nekog šireg znanja o židovskoj povijesti i kulturi i, sukladno stereotipima svoga doba, poistovjećivao je Židove s kramarstvom i zelenaštvom (odričući im kreativnost ili autentični spiritualni život); budući da su europski Židovi nerijetko sudjelovali u kapitalističkoj eksploataciji, europski su ljevičari raznih struja bili antijudaistički nastrojeni (n.pr Fourier, Proudhon, Vogt, pa djelomice i Lasalle, koji je kao i Marx, bio židovskoga podrijetla); Marx nije smatrao da su Židovi nacija lege artis (otud i njegovo naglašavanje “himeričke nacionalnosti” Židova), te je iz cijeloga njegova djela (napose prepiske, te osobnih istupa) razvidno da je mislio da će se Židovi pretopiti u narode među kojima žive i izgubiti etno-religijski identitet.
 
Zaključno bi se moglo reći da je nacionalno pitanje među marksistima stvorilo pomutnju. Neki su marksisti (npr. Rosa Luxemburg) tvrdili da pravo na otcjepljenje naroda može pomoći jedino buržoaziji, neki su priznavali kulturno samoodređenje, dok su neki (Lenjin) priznavali pravo svih nacija na političko samoodređenje koje podrazumijeva samo državno otcjepljenje nacija od tuđih nacionalnih kolektiva, ali su se većinom svi slagali da je nacionalno pitanje po karakteru buržoasko te usko povezano s razvojem kapitalizma. <ref>http://http://www.marxists.org/archive/lenin/works/1914/self-det/</ref>
 
== Teorija Karla Marxa ==
7.633

uređivanja