Horda: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
[[Datoteka:Ger Tereg Blue.jpg|minijatura|[[Mongoli|Mongolska]] horda u pokretu]]
'''Horda''' je bila pokretna društvena skupina i prvi oblik ljudskog združavanja. Za horde nije postojalo stalno mjesto boravka, jer ona je bila pokretna zajednica koja se u stalnoj potrazi za prirodno izdašnijom i bogatijom životnom sredinom kretala s jednog mjesta na drugo. Takav način života bio je uvjetovan načinom pribavljanja sredstava za život, a to je bilo isključivo skupljačko gospodarstvo. Nije bilo društvene, već je dominirala prirodna podjela rada. Ona se zasnivala na podjeli dužnosti i poslova između muškarca i žene, odnosno između odraslih i djece. Zbog svoje pokretljivosti, hordi nije odgovarao veliki broj pripadnika. Horda je u najboljem slučaju brojala do oko 80 članova. Svojina je bila zajednička, a samo su izvjesna primitivna sredstva i uporabni predmeti mogli biti u osobnom vlasništvu. Domaćinstvo je također bilo zajedničko, a na ovom stupnju razvitka vladala je potpuna sloboda spolnih odnosa, bez bilo kakvih rodbinskih ili generacijskih zabrana. U znanosti se takav primitivni način općenja naziva [[Promiskuitet|promiskuitet]]. U suvremenom društvu nema primjera hordi.<ref>Žepić (1999.), str. 130.</ref>
[[Émile Durkheim]] navodi da je horda savršeno jednostavno društvo i da ne postoje razlike unutar nje. Više hordi čini [[Klan|klan]], a više klanova čini kompleksno društvo i tako redom.<ref>Schamus (1994.), str. 104.</ref> Kako je horda društvo relativno malog broja članova, kada dođe do povećanja članstva, horda se pretvara u [[Pleme|pleme]]. Osjećaj pripadnosti u hordama bio je snažan, a postojalo je i krvno srodstvo unutar nje, jer su bile konglomerat [[Obitelj|obitelji]]. Vođa horde je bio iznimno poštovan u svojoj obitelji i hordi. Glavne ekonomske aktivnosti horde su skupljanje voća, lov, uzgoj životinja, pecanje itd.<ref name=Sharma>Sharma (1996.), str. 179.</ref>
Glavna razlika između horde i plemena je broj članova i sve gore navedene elemente, krvno srodstvo, skupljačka ekonomija, snažan osjećaj pripadnosti i snažan položaj vođe, ima i pleme. Međutim, postoji još razlika na osnovi kojih pravimo razmak između horde i plemena, a to su:<ref name=Sharma/>
# plemena imaju izraženiju funkciju obrane u usporedbi s hordom,
# pleme ima više članova u odnosu na hordu,
# u plemenima je religija razvijenija, jer u plemenu postoji potreba za većom solidarnosti i snazi političkih i društvenih zakona,
# zbog veličine i glomaznosti, u plemenima postoji manji osjećaj jedinstva nego u hrodama,
# plemena se dijele u više podskupina, dok u hordama takva podjela ne postoji,
# u plemenima je poljoprivreda prihvaćeni način života, dok u hordama bavljenje poljoprivredom nije postojalo u većim razmjerima,
# pleme nastanjuje određeno područje, dok horde sele na različita područja.
[[Etimologija]] pojašnjava da riječ "horda" dolazi od dolazi od [[Turski jezik|turske]] riječi "''ordu''", što znači vojska.<ref>{{cite web|url=http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVxhXRA%3D&keyword=horda |title=Horda |publisher=Hrvatski jezični portal |date= |accessdate=7. srpnja 2013.}}</ref>
Line 10 ⟶ 22:
;Knjige
* {{cite book|last=Schamus |first=Warren |title=Durkheim's Philosophy of Science and the Sociology of Knowledge: Creating an Intellectual Niche |location=Chichago |publisher=''University of Chicago Press'' |year=1994. |language=engleskom |isbn=9780226742519}}
* {{cite book|last=Sharma |first=Rajendra |title=Fundamentals Of Sociology |location=New Delhi |publisher=''Atlantic Publishers & Distributors'' |year=1996. |language=engleskom |isbn=9788171566457}}
* {{cite book|last=Žepić |first=Božo |title=Osnove sociologije |location=Split |publisher=Logos |year=1999. |isbn=9536099489}}
| |||