Seljačko-demokratska koalicija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Ispravak poveznice |
|||
Redak 5:
=== Stvaranje SD koalicije ===
[[Datoteka:Stjepan Radić.JPG|mini|[[Stjepan Radić]], rad N. Haritonova, 1926. Zagreb, [[Hrvatski povijesni muzej]]]]
Nakon [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|parlamentarnih izbora 11. rujna 1927.]] [[Stjepan Radić]] je inicirao stvaranje širokog bloka stranaka zasnovanog na obrani demokracije i ustavnosti. Taj Blok demokracije trebali su sačinjavati [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Samostalna demokratska stranka|SDS]], [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratska stranka]], Savez zemljoradnika i dio radikalskih disidenata. Blok je trebao predstavljati front protiv radikala s ciljem njihova rušenja s vlasti. S idejom o »zbližavanju demokracije« izašao je i [[Svetozar Pribićević]], napuštajući dotadašnju politiku izolirane oporbe kojom se distancirao i od vladajućih i od oporbenih stranaka. U sklopu akcije stvaranja Bloka demokracije došlo je 4. listopada 1927. do izravnog susreta, do tada ljutih protivnika, Stjepana Radića i Svetozara Pribićevića.
Do stvaranja Bloka demokracije nije došlo zbog unutarnjih nesuglasica u Demokratskoj stranci o kojoj je najviše ovisio uspjeh te akcije. Nakon neuspjeha u formiranju bloka HSS i SDS su nastavili razgovore, rezultat kojih je bilo stvaranje '''Seljačko-demokratske koalicije''' (SDK) 11. studenoga 1927. Po dogovoru, HSS i SDS u sklopu SDK zajednički djeluju u skupštini i izvan nje. Obje stranke su se obvezale da odvojeno neće sklapati nikakve posebne sporazume s drugim strankama, te da jedna bez druge neće ući ni u kakvu vladu. SDK može ući u vladu kao cjelina, ali samo u takvu koja bi osiguravala promjenu dotadašnjeg političkog sustava u smjeru demokracije, parlamentarizma i ravnopravnosti.
Redak 17:
=== Ciljevi koalicije ===
Prioritet politike SDK bilo je uvođenje demokratskog sustava, reforma uprave i državne administracije te čišćenje državnog aparata od korumpiranih i strančarskih elemenata. Prednost je, dakle, dana demokratskim i etičkim načelima pred državnopravnim. Na taj su način krupne ideološke razlike između [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a i [[Samostalna demokratska stranka|SDS-a]] oko kojih su vođene dugogodišnje međusobne bespoštedne borbe vješto zaobiđene i prešućene. Zapravo, budući da je Radić 1925. priznao tadašnje državnopravno stanje za koje se zalagao Pribićević, makar i samo taktički s ciljem da ga kasnije promijeni, Pribićević je sebi mogao priuštiti savez s čovjekom oprečnih stajališta, kao što je to učinio 1918. s [[Nikola Pašić|Pašićem]] koji je isto imao Pribićeviću oprečna stajališta. Radić je, pak, savezom s Pribićevićem otklanjao sa sebe biljeg separatizma i antidržavnosti. Osim toga, i on je imao iskustvo suradnje s Pašićem kao pobornikom suprotnih političkih koncepcija, pa ovaj novi korak i nije trebao biti preveliko iznenađenje. Radić je pokazivao spremnost za sporazum sa SDS-om nekoliko mjeseci ranije, te je uskoro dogovorena koalicija dviju stranaka u [[Oblasni izbori u Kraljevini SHS 1927.#Primorsko-krajiška oblast|skupštini Primorsko-krajiške oblasti]].
=== Reakcije na koaliciju ===
| |||