Razlika između inačica stranice »Cetinski sabor«

Dodano 1.320 bajtova ,  prije 7 godina
m
bez sažetka
m
m
[[Datoteka:Cetingradski sabor 1527.JPG|mini|Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u [[Cetingrad]]u [[1527]]. g. (slika Dragutina Weingärtnera)]]
'''Cetinski sabor''' je održan u [[Cetingrad]]u 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527, na kojem je nakon pogibije [[Ludovik II.|Ludovika II. Jagelovića]] na [[Mohačka bitka|Mohačkom polju 29. kolovoza 1526.]] za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand Habsburški]]. Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo razdoblje[[Građanski građrat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|razdoblje građanskog rata]], koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]].
 
== Pozadina ==
[[Datoteka:Bataille de Mohács 1526.jpg|mini|lijevo|Osmanska minijatura Mohačke bitke]]
{{glavni|Stogodišnji hrvatsko-turski rat|Mohačka bitka}}
 
Smrt ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]] i [[Mohačka bitka|teški vojni poraz na Mohačkom polju]] 1526. godine nametali su politici hrvatskog i ugarskog plemstva tri važna zadatka: izbor novoga kralja, [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|okupljanje snaga i nastavak borbe protiv Turaka]]. Veći dio hrvatskog plemstva smatrao je da je potrebno povezivanje s Austrijom zbog djelotvornije obrane od Turaka i stoga su odlučili da austrijskog nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] [[Habsburg]]a izaberu za kralja.
 
Veći dio hrvatskog plemstva smatrao je da je potrebno povezivanje s Austrijom zbog djelotvornije obrane od Turaka i stoga su odlučili da austrijskog nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] [[Habsburg]]a izaberu za kralja.
 
Slavonski su staleži stoga na svom saboru 23. rujna 1526. u Koprivnici zaključili poslati mu izaslanstvo te je 10. studenog 1526. sklopljen ugovor između nadvojvode Ferdinanda i kneza [[Krsto I. Frankapan Brinjski|Krste Frankopana]] o Ferdinandovu pristajanju da brani hrvatske prostore i prizna postojeće povlastice hrvatskoga plemstva.
 
== Sabor ==
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|180px|desno[[:s:Cetinska povelja|Cetinska povelja]]]]
[[Datoteka:Escutcheon in the Seal of the Kingdom of Croatia 1527.svg|mini|180px|Štit na Velikom pečatu Ujedinjenoga Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije (1527.)]]
Sabor je potom sazvan za zadnji dan godine, 31. prosinca 1526. u [[cetingrad|Cetinu]]. Austrijska i hrvatska strana najprije su razmotrile ''prava na temelju kojih bi Ferdinand mogao postati hrvatskim kraljem'' i ''utvrdili da takvo pravo postoji''. Potom su hrvatski staleži istakli ''svoja prava i prava Hrvatske Kraljevine'', koja bi Ferdinand I. trebao priznati i poštovati, te kad su i ''u tome postigli suglasje s poslanicima nadvojvode Ferdinanda, prišli su izboru'' i taj izbor Ferdinanda za [[Hrvatski vladari|hrvatskoga kralja]] ''svečano proglasili na samu Novu godinu, na misi održanoj u samostanskoj crkvi franjevačkog reda male braće''.
 
Tim istim činom proglašenja Ferdinanda I. za hrvatskoga kralja proglašena je i njegova supruga Ana hrvatskom kraljicom. U izbornoj ispravi je istaknuto da su ugarski staleži i redovi, 16. prosinca 1526. u [[Požun]]u, izabrali Ferdinanda za kralja prema zakonima i pravima [[Ugarska|Kraljevstva Ugarskoga]], da je Ferdinand već više godina potpomagao staleže i redove Kraljevine Hrvatske u obrani od Turaka ''da nas njihovo bjesnilo ne prisili odmetnuti se od vjere pravovjerne i od države kršćanske'', te da ga i ovi staleži jednoglasno, 1. siječnja 1527. u Cetinu, izabraše za kralja i njegovu suprugu Anu za kraljicu ''cijele Kraljevine Hrvatske'', davši pritom njima i njihovim nasljednicima ''prisegu dužne vjernosti i poklonstva''.
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|180px|desno|Cetinska povelja]]
[[Datoteka:Escutcheon in the Seal of the Kingdom of Croatia 1527.svg|mini|180px|Štit na Velikom pečatu Ujedinjenoga Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije (1527.)]]
Ovaj se sabor održao tijekom [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]].
Poslije poraza vojske ugarskog plemstva u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]] [[1526]]. god. i smrti kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]] u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-Hrvatskom]] kraljevstvu došlo je do rasula. U prosincu iste godine na [[Hrvatski sabor|saboru]] u [[Cetin]]u (u blizini današnjeg [[Cetingrad]]a) sastalo se hrvatsko plemstvo i [[1. siječnja]] [[1527]]. god. izabralo [[Austrija|austrijskog]] nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog ([[Pavao Oberstain]], [[Nikola Jurišić]], [[Ivan Katzianer]] i [[Ivan Pichler]]) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državnosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u [[Beč]]u. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, [[sloboština|sloboštine]], zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:
* [[Andrija Tuškanić]]
* [[Ivan Karlović]]
* [[Nikola III. Zrinski|Nikola Zrinski]], otac [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] "Sigetskog"
* [[Juraj Frankopan]]
* [[Vuk Frankopan]]
* [[Stjepan Blagajski]]
 
Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog ([[Pavao Oberstain]], [[Nikola Jurišić]], [[Ivan Katzianer]] i [[Ivan Pichler]]) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili: [[Andrija Tuškanić]], [[Ivan Karlović]], [[Nikola III. Zrinski|Nikola Zrinski]], otac [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] "Sigetskog", [[Juraj Frankopan]], [[Vuk Frankopan]] i [[Stjepan Blagajski]]. Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.
Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.
 
Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]], obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde. Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]], nakon čega je uslijedilo [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.|razdoblje građanskog rata]], koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|donio nove osvajačke uspjehe]].
Dio slavonskog plemstva protivio se izboru nadvojvode Ferdinanda i skupa s Mađarima izabrali su [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]] za hrvatskog kralja. Između oba tabora došlo je do sukoba, iz kojeg je poslije Zapoljine smrti [[1540]]. kao pobjednik izašao Ferdinand.
 
== Vanjska poveznicaPoveznice ==
=== Unutarnje ===
{{wikizvor|Cetinska povelja}}
{{wikizvor|Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Kako je Ferdinand postao kraljem}}
* [http://www.sabor.hr/default.asp?mode=1&gl=200301220000007&jezik=1&sid= Povijest Hrvatskog sabora]
* [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]
* [[Građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj 1527. - 1538.]]
=== Vanjske ===
*[http://www.crohis.com/izvori/izbor-cetin.pdf Izvori za izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja u Cetinu]
 
== Literatura ==
 
[[Kategorija:Hrvatska povijest 1102.-1527.]]