Krasopis: razlika između inačica

Dodan 81 bajt ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (Bot: Migrating 67 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q12681 (translate me))
No edit summary
[[Datoteka:Mirror writing2.jpg|mini|250px|<center>"Sve je zastupnikom Boga" (علي ولي الله), [[Osmanlije|osmanlijska]] ''lehva'', tj. vrsta simetrične kaligrafije na kojoj je natpis identičan čitajući ga i slijeva i zdesna (17. st.)]]
'''Kaligrafija''' ([[grčki]]: κάλλοςγραφή,''καλλιγραφία' / ''kaligraphiakalligrafia''; ''kalosκάλλος'' / ''kallos'' = lijepo, a''γράφειν'' / ''grapheingrafein'' = pisati) ili '''krasopis'''<ref>[http://www.hsmuzej.hr/hrv/soba.asp?s=100 Pišemo krasopisom] [[Hrvatski školski muzej]] </ref><ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac331.nsf/AllWebDocs/kaza5Zdsf Eklektički krasopis]</ref> je [[umjetnost]] je lijepog pisanja rukom uz pomoć [[pero|pera]], [[kist]]a, tinte ili nekog drugog pribora za pisanje. Osoba koja se bavi krasopisom zove se krasopisac ili kaligraf.<ref>[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2009/documents/hf_ben-xvi_aud_20090527_hr.html KATEHEZA PAPE BENEDIKTA XVI. NA OPĆOJ AUDIJENCIJI Srijeda, 27. svibnja 2009.]</ref><ref>[http://www.archive.org/stream/monumentahistor20laszgoog/monumentahistor20laszgoog_djvu.txt Ivan Krstitelj Tkalčić: Monumenta historica civitatis Zagrabiae metropolis regni Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae. Povijesni spomenici grada Zagreba prijestolnice Kraljevine Dalmatinsko-hrvatsko-slavonske.]</ref>
 
== Uvod ==
[[Datoteka:Šibenska molitva.14st.jpg|mini|180px|<center>''Šibenska molitva'', primjer kaligrafije iz [[14. stoljeće|14. st.]]]]
Važnost kaligrafije u povijesti [[kulturaKultura|kulture]] je ogromna je svuda gdje je prepisivanje svetih tekstova imalo samo po sebi duhovnu vrijednost: primjerice u [[islam]]u, gdje je [[bismillah]] najčešći kaligrafski oblik. U [[kinesko pismo|kineskoj]] i [[japansko pismo|japanskoj]] kulturi pisanja je kaligrafija je i danas vrlo važna i inspirirajućainspirativna. Važnije od čitljivosti je postizanje savršene [[estetika|estetske]] uravnoteženosti i pokazivanje osjećaja.
 
Mnogi kaligrafi ukazuju na [[meditacija|meditativni]] karakter svog posla:
Iako je kaligrafija u Europi nakon početka novog doba značajno izgubila na važnosti, još živi kao oblik umjetnosti i kao [[hobi]]. Praktičnu primjenu ima još u oblikovanju nekih dokumenata, [[plakat]]a ili upisivanja u neke knjige u određenim svečanim prigodama.
 
U cijeloj Europi postoje povijesna djela [[antika|antičkih]] i [[srednji vijek|srednjevjekovnihsrednjovjekovnih]] kaligrafa, kojikoja su u više primjeraka nastajali u [[samostan]]ima i vrlo bogato su bogato opremljena s puno detalja (svečani [[kodeks]]i) ili oslikani ([[iluminirani rukopisi|iluminirani]]) rukopisi). Savršenstvo prijepisivanja jeprepisivanja postignuto je kod [[poluuncijal]]a, [[Karolinška renesansa|karolinškog]] i [[Humanizam|humanističkog]] pisma.
 
Nakon izuma tiska, kaligrafija se krostilakoristila kod pisanja svečanih službenih dokumenata (diploma, povelja i sl.). Krasopis se predavao u mnogim školama, za što je najvažniji udžbenik kaligrafa (krasopisca) i umjentika pisanja, [[Edward Johnston|Edwarda JohnsonaJohnstona]], iz 1906. godine, ''WrittingWriting and& illuminatingIlluminating, and& letteringLettering'' ("Pisanje i oslikavanje, te oblikovanje slova"). Njegova se kaligrafija i danas koristi u [[London]]skoj podzemnoj željeznici.
 
== Arapska kaligrafija ==
[[Datoteka:AndalusQuran.JPG|mini|lijevo|<center>Kuran iz [[Andaluzija|Andaluzije]] (12. st.)]]
Arapski kaligrafi imaju višestoljetnu tradiciju. Zbog [[zabrana slika|zabrane slika]] u [[Kuran]]u koristilo se kurzivno [[arapsko pismo]] u kaligrafskoj umjetnosti kao linije, čime su nastale slike od slova, t.zvtzv. [[kaligram]]i.
 
Naročiti oblik umjetničke arapske kaligrafije razvio se početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]].
== Hebrejska kaligrafija ==
[[Datoteka:Mi Fu-On Calligraphy.jpg|mini|<center>[[Mi Fu]], [[kineska kaligrafija]] stila ''Xinshu'' iz razdoblja dinastije [[Song]] (1051.-1108.)]]
Još od [[Talmud|talmudskih]] vremena se, osoba koja piše [[hebrejski|hebrejske]] tekstove naziva se [[sofer]] (naglasak na "e"). Zanimanje sofera zahtijevaiziskuje višegodišnje školovanje i unutar [[židovi|židovstva]] je vrlo je cijenjeno. [[Biblija|Biblijski]] tekstovi se pišu guščijimse guščjim perom i tintom bez dodataka metala, a sofer juje sam priprema. Podloga na kojoj se piše uvijek je uvijek, posebno u tu svrhu, ručno izrađen [[pergament]]. Hebrejski su tekstovi su bez vokala, ali imaju posebne ukrase koji se opisuju kao "krunice". Tekstovi moraju biti pisani bez ijedne pogreške i vrlo točno. Sofer ne smije pisati napamet, nego mora svako pojedino slovo [[kopiranje|kopirati]] iz predloška.
 
== Istočnoazijska kaligrafija ==
{{glavni|Kineska kaligrafija}}, {{glavni|Japanska kaligrafija}}, {{glavni|Korejska kaligrafija}}
Kaligrafija u [[Azija|Aziji]], uglavnom na prostoru [[Kina|Kine]] i [[Japan]]a ([[Koukai]] znanstvenik i umjetnik, poznati krasopisac iz 9.st.) ima još uvijek visoki položaj u društvenom i umjetničkom životu. Najčešće se za pisanje koristi kist, štapići tuša i kamen za tuš, na papiru. Prije samog pisanja, dio štapića tuša se nariba se i u kamenoj posudi miješa s vodom ili vinom. Čin pisanja je danas najčešće impulzivan, što znakove čini teško čitljivim, ali zato utoliko izražajnijim.
 
Kaligrafska umjetnička djela ukrašavaju kao okomite pločice u paru i kao vodoravne pločice s imenima kineske vrtove. U organiziranju vrta su gotovo su neizostavne i čine njegov značajan ukrasni element. To su često stihovi iz poznatih pjesama, kojima se naglašava posebnost okoline u koju se stavlja.
 
== Bilješke ==
Anonimni suradnik