Slavonski sabor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 30:
 
== Jedinstveni Sabor od 1558. ==
Stalno smanjenje hrvatskog kraljevstva, kao rezultat turskih osvajanja u 16. stoljeću, uvjetovalo je spajanje slavonskog i hrvatskog sabora u jedinstveni staleški sabor. Zbog zajedničkih interesa u [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|obrani od Osmanlija]] i skučenoga državnog teritorija, godine 1533. slavonsko i hrvatsko plemstvo prvi je put zasjedalo zajedno, a nakon 1558. više se nije sastajalo zasebno. Prvo zasjedanje jedinstvenoga hrvatskog i slavonskog sabora održano u Zagrebu 1. rujna 1558. godine.<ref name="Jedinstveni">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1735&sec=442 Povijest saborovanja - Jedinstveni staleški Sabor]</ref>
 
Pod pritiskom osmanske opasnosti, sabor se okupljao češće. Za sabor su se u tom razdoblju rabili latinski nazivi ''diaeta'', ''congressus'', ''congregatio generalis'', ''conventus Regni'', a na hrvatskome spravišće i stanak. Neko je vrijeme prevladavao naziv ''status et ordines Regni'' (staleži i redovi Kraljevstva), kojim su bili obuhvaćeni svi koji su imali pravo na mjesto i glas u saboru, a od 1681. i ''Congregatio Regnorum Croatie, Dalmatiae et Slavoniae'' ([[Hrvatski sabor|Sabor Kraljevstava Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]). Unatoč činjenici da je Dalmacija još mnogo vremena [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|bila pod vlašću Mlečana]], njezinim uključenjem u naziv Sabora pokazalo se da je hrvatsko kraljevstvo obuhvaćalo i Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju kao tri neodvojive, ali samostalne jedinice hrvatskog kraljevstva.<ref name="Hrvatska" />
 
== Povezani članci ==