Slavonski sabor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 3:
== Prvi slavonski sabor 1273. ==
Povijesni se korijeni [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] kao institucije razmjerno redovita djelovanja i određenih ovlasti u državnim poslovima mogu naći u 13 stoljeću u [[Kraljevina Slavonija|srednjovjekovnoj Slavoniji]] (prostor sjeverno od [[Petrova Gora|Gvozda]]), iako su se i u ranijim razdobljima [[srednjovjekovna hrvatska država|hrvatske patrimonijalne države]] javljale skupštine na kojima se raspravljalo o najvažnijim pitanjima zajednice, objavljivale se vladarove naredbe ili se na njima obavljala krunidba kralja.<ref name="Hrvatska">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] - [http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/891-sabor-hrvatska Hrvatski sabor]</ref>
[[Datoteka:Zaključci HR Sabora 1273.jpg|mini|lijevo|Prijepis isprave ''Zaključci Sabora Kraljevine Slavonije'' održanog u [[Zagreb]]u 1273., koje je potvrdio ban Matija, prijepis [[Čazma]]nskog kaptola iz 1350. godine.<ref name="Do1848.">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=404 Od narodnih zborovanja do građanskog Sabora 1848. godine]</ref>]]
 
Prvi poznati sabor sjeverno od Gvozda ([[Petrova gora]]) poznat kao slavonski sabor održan je u [[Zagreb]]u 20. travnja 1273. godine za banovanja Matije Čaka Trenčinskoga. Na njemu su plemići i slobodni vojnici (''jobogioni'') sastavili i dali banu na potvrdu ''prava kraljevstva i banovine'' u 33 članka. U tom prvom cjelovitom sačuvanom saborskom zapisniku utvrđen je i latinski naziv sabora: '''Opći sabor čitave kraljevine Slavonije''' (''Congregacio Regni tocius Sclavonie generalis''), a njegove se odluke nazivaju statuta et constituciones, odredbe sa zakonskom snagom. Njih svojim pečatom potkrepljuje ban i tako dobivaju ''snagu sveudiljne čvrstoće''.<ref name="Prvi Slavonac">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1725&sec=442 "Slavonski sabor" - prvi sabor sjeverno od Gvozda]</ref> Na tom saboru su sudjelovali predstavnici [[Zagrebačka županija (13. stoljeće-1850.)|Zagrebačke]], [[Varaždinska županija (1181.-1850.)|Varaždinske]], [[Križevačka županija|Križevačke]] i [[Virovitička županija|Virovitičke županije]].<ref>Nikola Jakšić, ''Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi'', Split, 2000.</ref>