Slavonski sabor: razlika između inačica

'''Slavonski sabor''' je bilo [[skupština|predstavničko tijelo]] Kraljevine Slavonije. Kraljevstvo Slavonije (''Regnum Sclavoniae''), pojam je prvi put upotrijebljen u 13. stoljeću. Isprva je podrazumijevao samoupravnu zajednicu županija, koja je krajem 15. stoljeća prerasla u [[Kraljevina Slavonija|Kraljevinu Slavoniju]]. U njezinu su se sastavu nalazile [[Zagrebačka županija (13. stoljeće-1850.)|Zagrebačka]], [[Varaždinska županija (1181.-1850.)|Varaždinska]] [[Križevačka županija|Križevačka]] i [[Virovitička županija]]. Vlast hrvatsko-ugarskog kralja bila je jače izražena u srednjovjekovnoj Slavoniji nego u [[srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Dalmaciji]], krajevima južno od [[petrova gora|Gvozda]].

Tijekom 13. stoljeća, u [[Kraljevina Slavonija|Slavoniji]] se sabor postupno oblikovao kao plemićko tijelo koje je jedinstveno nastupalo prema vladaru, premda s ograničenim mogućnostima odlučivanja. Na prostoru srednjovjekovne Hrvatske dominirao je feudalni partikularizam s (uglavnom) neznatnom vlašću vladara, pa se [[plemstvo]] nije trebalo institucionalno povezivati. Zato je sabor toga plemstva, [[hrvatsko-dalmatinski sabor]], u 14. stoljeću održan samo dva puta i nije izrastao u pravu instituciju vlasti. Postupni razvoj staleža od polovice 15. stoljeća vodio je transformaciji dvaju sabora u ustanove slavonskoga i hrvatskog plemstva, koje su odlučivale u državnim poslovima. Zbog zajedničkih interesa u [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat|obrani od Osmanlija]] i skučenoga državnog teritorija, godine 1533. slavonsko i hrvatsko plemstvo prvi je put zasjedalo zajedno, a nakon 1558. više se nije sastajalo zasebno. Tako je nastao jedinstveni [[Hrvatski sabor]].