Dresden: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 36:
Prva naselja na prostoru grada datiraju iz [[neolitik]]a (7500. g. pr. Kr). U [[12. stoljeće|12. st.]] su [[Slaveni]] osnovali grad Drežďany, koji je ubrzo postao najveći grad u okolici, najviše zahvaljujući razvoju rudarstva na [[Rudna gora|Rudnoj gori]] u okolici grada. U grad se većinom naseljavalo njemačko stanovništvo. Od [[1206.]] privremeno je sjedište grofa, a od [[1270.]] glavni grad Markgrofovije Meissen i naziva se ''Civitas Dresdene''. Od [[1485.]] u gradu je stolovao vojvoda Saske koji je od [[1547.]] bio [[izborni knezovi|izborni knez]] [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] (imao je pravo birati cara).
Za
U Dresdenu je [[Friedrich Schiller]] napisao tekst [[Oda radosti|Ode radosti]].
Grad je pretrpio značajna oštećenja u Sedmogodišnjem ratu 1756.-1763. Za vrijeme [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovih]] ratova Dresden je bio baza francuske vojske i u blizini grada vodila se jedna od bitaka.
Godine [[1806.]] Dresden postaje glavni grad samostalne Kraljevine Saske, koja je od [[1871.]] dio [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjene Njemačke]]. Dresden je bio jedan od glavnih centara Njemačke revolucije 1848./1849. (svibanjski ustanak u kojem je oštećen centar grada). U to se vrijeme grad brzo industrijalizira, zbog čega se naglo povećava broj stanovnika.
[[Datoteka:Dresda Semperoper.jpg|lijevo|220px|mini|Semperoper]]
Line 51 ⟶ 53:
[[Datoteka:Dresden Frauenkirche Saint Mary october 2005.jpg|mini|220px|Frauenkirche]]
Dresden je smješten u istočnom dijelu Njemačke, oko 30 km sjeverno od granice
Rudna gora je, kao što joj i ime govori, bogata [[rude|rudama]]. [[Rudarstvo]] (posebno [[ugljen]]a) temelj je razvoja industrije i gradova u prostoru Saske. Osim Dresdena, u blizini su industrijski centri [[Leipzig]] i [[Chemnitz]] (Saski industrijski trokut). Dresden je autocestama povezan s ostalim gradovima u Saskoj, kao i s [[Prag]]om u Češkoj.
| |||