Južna Koreja: razlika između inačica

| predstavnik_države_osoba = [[Park Geun-hye Park]]

| predsjednik_vlade_osoba = [[Jung Hong-won Jung]]

| neovisnost = [[1317. travnja]] [[1919.]] (osnivanje države), [[15. kolovozsrpnja]] [[1948.]] (rekonstrukcija države)

Na prostoru [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] su u 2. st. nakon Krista nastala kraljevstva [[Silla]], [[Baekje]] (ili Paekche) i [[GoguryeoKoguryo]]. Od njih su Silla i Baekje bili na prostoru današnje Južne Koreje. U Koreji jača kineski kulturni utjecaj, ali su Korejci ipak sačuvali svoj identitet. Država Silla je u 7. st. priključila ostala kraljevstva i ujedinila poluotok. Država Silla se raspala u 9. st., a u 10. st. general [[Wang Kon]] osnovao je državu [[Goryeo]] (Koryo). U 13. st. Korejom su vladali [[mongolska vlast u Koreji|Mongoli]].

Godine [[1392.]] general [[Yi Seong-gye Yi]] osnovao je državu [[Joseon]] (Choson). On je osnivač dinastije [[Yi]] koja je u Koreji vladala do 20. st. Krajem 16. st. Koreju su napali Japanci, ali ju nisu uspjeli osvojiti. 1627. su ju [[kineska vlast u Koreji|osvojili Kinezi]] kojima je vladala [[Mandžurija|mandžurijska dinastija]]. Kraljevstvo Joseon ostaje samostalno, ali priznaje kinesku vrhovnu vlast i [[Koreja]] dolazi pod jak kineski utjecaj. Koreja je uvela politiku izolacionizma i ostala zatvorena stranim utjecajima. 1866. su Francuzi napali Koreju s ciljem uspostave trgovačkih kolonija, ali su poraženi i Koreja se vratila izolacionizmu. 1871. su SAD napale Koreju s istim ciljem. 1876. su Japanci prisilili Koreju da im otvori tri luke za trgovinu i time se konačno prekida izolacionizam.

Na kraju Drugog svjetskoga rata su sovjetske snage zauzele sjever Koreje, a američke jug. Saveznici su na Konferenciji u Kairu odlučili da [[Koreja]] mora postati samostalna država koja je proglašena 1948. Na sjeveru koji je pod sovjetskim utjecajem nije priznata ta država, nego je proglašena [[Demokratska Narodna Republika Koreja]]. 1950. je Sjeverna Koreja napala Južnu i izbio je [[Korejski rat]] u koji su se uplele SAD, SSSR i Kina. Sjeverna Koreja je u početku imala uspjeha i zauzela gotovo cijelu Južnu Koreju (osim [[Busan]]a s okolicom). Nakon toga se SAD jače uključuju u rat (iskrcavanje kod [[IncheonInchon]]a), protjeruju snage Sjeverne Koreje s gotovo cijelog poluotoka i izbijaju na kinesku granicu. Nakon toga se u rat uključuje Kina i osvaja teritorije na sjeveru. 1953. je proglašeno primirje kojim su uspostavljene dvije korejske države i njihova granica na 38. paraleli.

Godine [[1967.]] ukinuta je vojna [[diktatura]], uvedena Treća republika i održani izbori na kojima je pobijedio Park Chung-hee, te postao izabrani predsjednik. On je ubijen 1979. godine, te ga je zamijenio potpredsjednik Choi Kyu-hah, a nakon njega general [[ChunJeon DooDu-hwan]]. Tokom vlasti generala je došlo do više promjena ustava. Do ograničene demokratizacije je došlo 1987. kad je izabran predsjednik [[Roh Tae-woo]]. 1988. je Seul bio domaćin [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Godine 1991. potpisan je ugovor o zbližavanju dviju [[Koreja]] s težištem na pomirenju, nenapadanju i suradnji. Poboljšanje odnosa sa [[sjeverna Koreja|Sjevernom Korejom]] tada je postignuto, te su obje zemlje primljene u [[UN]].

Republika Koreja (ili uobičajeno Južna Koreja) pretežno je planinska zemlja, u kojoj nizine zauzimaju manje od trećine ukupne površine. U osnovi mogu se razlučiti tri glavne geografske cjeline. Najveći dio zemlje u središnjim i istočnim područjima zauzimaju gorski sustavi prekambrijske starosti građeni većinom od granita i gnajseva. Uglavnom su niski i ne prelaze 2000 m. Duž istočnoga priobalja u dužini od 500-tinjak km pruža se [[Taebaek]], gorski niz čiji krajnji ogranci dopiru u [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. Prosječno visoko oko 1000 m, a najviši dijelovi jedva premašuju 1700 m ([[SeoraksanSeo-rak]] 1708 m). Prema istoku spušta se strmo oblikujući vrlo usko priobalje [[Japansko more|Japanskog (ili Istočnog) mora]], a prema zapadu padine su znatno blaže. Gorje je izvorište više velikih korejskih rijeka i glavna razvodnica Japanskog i [[žuto more|Žutog mora]]. Od Taebaeka se prema jugozapadu pruža nekoliko izdvojenih gorskih nizova. Najizraženiji je Sobaek koji se u obliku izduženog slova S pruža u duljini od oko 350 km dosežući na svojem jz dijelu 1915 m (JirisanChiri-san), što je najviši vrh kopnenog dijela Južne Koreje.

Drugu cjelinu čine nizinska područja u zapadnom priobalju, najnaseljeniji dio zemlje i najvažnije poljoprivredno područje. To je blago valovita ravnica koja se postupno uzdiže prema istoku, a raščlanjena je nešto višim brežuljcima. Ravnica uz južno primorje dosta je uža i još izrazitije ispresijecana brežuljkastim područjima. Najvažniji je dio ove cjeline prostrani bazen rijeke [[NakdonggangNaktong]] na jugoistoku. Istočna obala Južne Koreje strma je i slabo razvedena. Nasuprot tome, južna i zapadna [[obala]] izrazito su razvedene s oko 3000 otoka (većinom nenastanjenh), mnogim poluotocima, manjim i većim zaljevima od kojih su mnogi [[rijas]]i. Zbog takve razvedenosti i plitkoće Žutog mora, u zapadnom priobalju razlike plime i oseke vrlo su velike, ponegdje i do 9 m, a u područjima gdje je obala niska za plime se poplavljuju velike površine. oko 100 km južno od jugozapadnoga završetka poluotoka nalazi se vulkanski otok [[JejudoJeju]] (1825 km²). Skrutnuti izljevi lave pravilno se uzdižu prema vrhu HallasanHalla-san, s 1950 m najvišem vrhu Južne Koreje. U krateru ugasla vulkana je jezero, a slikovito područje oko kratera proglašeno je [[nacionalni park|nacionalnim parkom]]. Vulkanskog je podrijetla i otočić Ullung/Ulleung (75 km²) u Japanskom moru, od obale udaljen oko 130 km.

[[Južna Koreja#Klima|Klima Južne Koreje]] pod utjecajem je [[monsun]]a (što se odražava na količinu i godišnji raspored padalina) te okolnih mora i obližnje goleme kopnenen mase [[azija|azijskoga]] kontinenta. Općenito, zime su dosta hladne s malo padalina, a ljeta su topla, kišovita i mogu biti dosta sparna. Srednje siječanjske temperature u cijeloj su zemlji osim južnoga priobalja niže od 0 °C i kreći se od 2 °C na jugoistoku do -7 °C u sjevernoj unutrašnjosti. Ljetne temperature ujednačenije su, a srednja temperatura kolovoza, najtoplijeg mjeseca, je oko 25 °C. Godišnja količina padalina smanjuje se od juga (oko 1500 mm) prema sjeveru (oko 900 mm). Otok [[JejudoJeju]] prima i do 1800 mm. Povezano s utjecajem ljetnog monsuna, više od polovice padalina padne od lipnja do kolovoza, a samo južna područja imaju ujednačeniju distribuciju. Zimski [[monsun]] sa sjeverozapada, prešavši preko Žutog mora, upije nešto vlage te donosi snježne padaline koje su najizrazitije u gorju Taebaek. U južnim područjima potkraj ljeta mogući su tropski cikloni ([[tajfun]]i) koji donose vrlo obilne padaline i uzrokuju poplave.

Zbog geološke građe i dovoljne količine padalina riječna mreža dosta je razvijena. Zbog asimetričnog pružanja glavne razvodnice (gorja Taebaek) prema istoku (Japanskom moru) odvodnjava se vrlo malen udio površine, a tokovi su kratki. Dvije najveće korejske rijeke izviru u Taebaeku. [[Nakdoonggang]]Naktong (523 km) teče približno prema jugu, kod Pusana ([[Busan]]a), glavne korejske luke se ulijeva u [[Korejski prolaz]] ([[Istočnokinesko more]]). S pritocima (Naesong/Naeseong, PanbyeonPanbyon/Panbjeon, Wi, GeumboJumbo/Keumbo i dr.) odvodnjava približno četvrtinu površine zemlje. Plovna je oko 350 km od ušća, na njoj je izgrađeno nekoliko višenamjenskih brana. Rijeka [[Hangang]]Han (514 km) ima opći smjer toka prema zapadu, i nizvodno od [[Seoul]]a se ulijeva u [[Žuto more]]. Plovna više od 300 km, važna je u vodoopskrbi (natapanje poljoprivr. površina, voda za piće i industr. potrebe), a u gornjem toku izgrađeno je više hidroelektrana. Najveći joj je pritok [[Bukhangang]]Pukhan, koji izvire u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]]. Ostale veće rijeke su: [[Seomjingang]]Somjin (ulijeva se u [[Korejski prolaz]]) i [[Geumgang]]Kum/Keum (401 km, ulijeva se u [[Žuto more]]). Na svim velikim rijekama izgrađene su akumulacije koje su jedine veće jezerske površine.

[[Datoteka:Korea-Seoul-Namdaemun-Sungnyemun-03.jpg|mini|desno|200px|<center>[[Pagoda]] Sungnyemun (Namdaemun)]]

S oko 480 st./km² Južna Koreja jedna je od najgušće naseljenih zemalja svijeta (ne računajući “minijaturne” države). Pritom je došlo do izrazite polarizacije između velikih gradskih aglomeracija na zapadu i jugu zemlje kojima se stanovništvo i dalje povećava, i prostranih ruralnih područja u unutrašnjosti koja su rijetko naseljena i dalje gube stanovništvo, te imaju nepovoljnu dobnu strukturu. Danas u gradovima živi više od 80 % stanovništva, a u samo tri najveća gradska područja oko 30 %. [[SeoulSeul]] (Seoul, Soul) ima više od 10 milijuna st., a njegova grad. regija oko 21,5 milijuna st. Ostali veći gradovi: [[Busan]] (3,678.600 st., aglom. 4,6 mil.), Inch’on/[[Incheon]] (dio aglomeracije Seula, 2,580.800), Taegu/[[Daegu]] (2,566.500 st., aglomeracija 3,2 milijuna), Taejon/[[Daejeon]] (1,475.200 st., aglomeracija 1,9 mil.), Kwangju/[[Gwangju]] (1,416.900), [[Suwon]] (1,242.800), Koyang/[[Goyang]] (1,195.600), [[Seongnam]] (1,032.100) i dr.

RepublikaJužna Koreja je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Na čelu države je predsjednik koji se bira na mandat od pet godina izravnim biranjem. Osim što je na čelu države i vojske, predsjednik predstavlja vrh izvršne vlasti, jer imenuje premijera kojega potvrđuje parlament.

Od početka [[1960-ih]] godina do danas RepublikaJužna Koreja doživjela je spektakularan gospodarski rast koji ju je svrstao među tzv.”[[azijski tigrovi|azijske tigrove]]”. Od pretežno agrarne zemlje čiji je dohodak po stanovniku bio usporediv sa siromašnim afričkim zemljama, izrasla je u snažnu industrijsku silu i jedno od 15 najvećih svjetskih gospodarstava. U prvim desetljećima gospodarstvu je upravljala država. Vlada je poticala uvoz sirovina i tehnologije umjetost potrošnih dobara i ohrabrivala štednju i investicije nasuprot potrošnje. U prvim planovima naglasak je bio na radnointenzivnim industrijama (posebice tekstilnoj) kako bi se zaposlilo rastuće stanovništvo.

Rudna su bogatstva ograničena, među najvažnijima su [[kameni ugljen]] (ali je RepublikaJužna Koreja i dalje drugi najveći uvoznik), [[olovo]] i [[cink]], grafit, nešto željezne rude, zlata i srebra, te vapnenac koji je važna sirovina u cementnoj industriji. RepublikaJužna Koreja je velik potrošač energije. Iako su izgrađene mnogobrojne hidroelektrane, u proizvodnji električne struje sudjeluju sa 1 %. Najvažnije su termoelektrane, nekad na ugljen, danas sve više na naftu, a oko 35 % proizvodi se u nuklearnim elektranama. [[Industrija]] je od početka bila izvozno orijentirana. Danas su među najvažnijim industrijama elektrotehnička i elektronička, posebice ind. telekomunikacijske opreme, računala, računalnih komponenti i zabavne elektronike, pri čemu je [[Samsung]] postao jedna od vodećih svjetskih tvrtki. RepublikaJužna Koreja drugi je najveći proizvođač televizora i peti proizvođač osobnih automobila, sirova čelika i cementa te vodeća u svjetskoj brodogradnji. Ostale važne grane industrije su kemijska i petrokemijska (RepublikaJužna Koreja je 7. svjetski potrošač nafte), strojarska, prehr. i tekstilna. Glavnina bazne industrije locirana je na južnom priobalju, a prerađivačke u zapadnom, posebno oko [[Seoul]]a. Intenzivan razvoj industrije ima i negativne posljedice, ponajprije jako onečišćenje (RepublikaJužna Koreja je 9. u svijetu po emisiji CO₂). Značenje turizma još je dosta malo, iako zemlju godišnje posjeti više od pet milijuna stranih turista.

Uporedno s razvojem industrije razvijao se i prometni sustav. Nekoć dominantna [[željeznica]] (i u putničkom i u teretnom prometu) izgubila je primat iako je mreža dobro razvijena i velikim dijelom elektrificirana. Cestovna mreža, iako brzo građena, zaostaje za još bržom automobilizacijom pa se u grad. regijama stvaraju gužve. Integracija u svj. gospodarstvo nije bila moguća bez razvoja zračnog i pom. prometa. Međunarodni aerodrom Seoul-Inch’on 5. je u svijetu po teretnom prometu, a među 15 najvećih svjetskih morskih luka četiri su korejske: [[Kwangyang/Gwangyang]], [[Ulsan]], [[Inch’on/Incheon]], i Pusan/[[Busan]], svaka s prometom većim od 140 milijuna [[tona]] godišnje.

**[[SejongSeongnam]]

**[[GwangjuGyeongju]]

**[[Gyeonggi-do]]

**[[Gangwon-do]]

**[[Chungcheongbuk-doSjeverni Chungcheong]]

**[[Chungcheongnam-doJužni Chungcheong]]

**[[Jeollabuk-doSjeverna Jeolla]]

**[[Jeollanam-doJužna Jeolla]]

**[[Gyeongsangbuk-doSjeverni Gyeongsang]]

**[[Gyeongsangnam-doJužni Gyeongsang]]

**[[Posebna samoupravna pokrajina Jeju]]