Južna Koreja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika Oh Dong-geon, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MaGa |
|||
Redak 13:
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[
| predsjednik_vlade_osoba = [[
| površina_poredak = 107
| površina = 100.210
Redak 22:
| godina_popisa = 2012
| gustoća_stanovništva = 491
| neovisnost = [[
| valuta = [[won]]
| stoti_dio_valute = 100 jeona¹
Redak 37:
[[Datoteka:National Museum of Korea.jpg|Gangnampicturefromtheoffice.jpg|mini|lijevo|250px|<center>[[Korejski nacionalni muzej]]]]
[[Datoteka:Korea-overview.gif|mini|lijevo|140px|<center>[[Korejski rat]]]]
Na prostoru [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] su u 2. st. nakon Krista nastala kraljevstva [[Silla]], [[Baekje]] (ili Paekche) i [[
Godine [[1392.]] general [[
Godine [[1893.]] izbio je [[Japansko-kineski rat]] u kojem je [[Kina]] poražena i morala priznati nezavisnost Koreje koja je proglašena uz pomoć Japana. Koreja se od 1897. naziva Korejsko Carstvo i na vlasti je dinastija Joseon. Utjecaj [[Japan]]a sve više raste. Koreja je 1905. postala japanski protektorat, a 1910. je formalno priključena Japanu. Koreja je ostala japanska do 2. svj. rata i trpjela jako gospodarsko iskorištavanje.
Na kraju Drugog svjetskoga rata su sovjetske snage zauzele sjever Koreje, a američke jug. Saveznici su na Konferenciji u Kairu odlučili da [[Koreja]] mora postati samostalna država koja je proglašena 1948. Na sjeveru koji je pod sovjetskim utjecajem nije priznata ta država, nego je proglašena [[Demokratska Narodna Republika Koreja]]. 1950. je Sjeverna Koreja napala Južnu i izbio je [[Korejski rat]] u koji su se uplele SAD, SSSR i Kina. Sjeverna Koreja je u početku imala uspjeha i zauzela gotovo cijelu Južnu Koreju (osim [[Busan]]a s okolicom). Nakon toga se SAD jače uključuju u rat (iskrcavanje kod [[
Južna Koreja je u ratu pretrpjela velike štete i gospodarstvo je bilo gotovo uništeno. Predsjednik [[Singman Rhee|Syngman Rhee]] je uveo [[diktatura|diktaturu]] i proganjao sve protivnike, te je postao vrlo nepopularan u narodu. Godine [[1960.]] je došlo do masovnih demonstracija u kojima je srušena njegova vlast (Travanjska revolucija). Proglašena je tzv. Druga republika i na vlast je došao [[Heo Jeong]]. Godine [[1961.]] je general [[Park Chung-hee]] izveo državni udar, ukinuo Drugu republiku i uveo vojnu diktaturu. Tijekom njegove vlasti su uvedene gospodarske reforme i masovna industrijalizacija, te je postignut vrlo brz gospodarski rast i modernizacija zemlje, ali i smanjenja demokratska prava.
Godine [[1967.]] ukinuta je vojna [[diktatura]], uvedena Treća republika i održani izbori na kojima je pobijedio Park Chung-hee, te postao izabrani predsjednik. On je ubijen 1979. godine, te ga je zamijenio potpredsjednik Choi Kyu-hah, a nakon njega general
Unatoč tome između dviju država još uvijek nije došlo do ozbiljnog zbližavanja, a nerijetke su i napetosti uz povremene pogranične oružane incidente. Diplomatski odnosi s Kinom uspostavljeni su 1992. Prvi civilni predsjednik je bio [[Kim Young-sam]] (1993.-1998.). On je oslobodio političke zatvorenike. Kasniji predsjednici [[Kim Dae-jung]] (1998.-2003.) i [[Roh Moo-hyun]] (2003.-2008.) vodili su politiku zatopljavanja odnosa prema Sjevernoj Koreji. Godine 2002. zajedno s Japanom je organizirala [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko nogometno prvenstvo]]. 2004. je prvi put do tada vladajuća stranka izgubila vlast. Novi predsjednik [[Lee Myung-bak]] (2008.-2013.) ponovo je zaoštrio odnose prema Sjevernoj Koreji. Bivši predsjednik Roh Moo-hyun je optužen za korupciju, te se [[2009.]] ubio. [[Park Geun-hye]] postala je prva žena na čelu Južne Koreje, [[25. veljače]] [[2013.]] godine.
Redak 54:
{{glavni|Zemljopis Južne Koreje}}
{{trostruka slika|desno|Southkoreamap.png|182|South Korea Topography.png|150|Korea rivers.svg|156|<center>Opća karta|<center>[[Topografska karta]]|<center>Rijeke poluotoka}}
Republika Koreja (ili uobičajeno Južna Koreja) pretežno je planinska zemlja, u kojoj nizine zauzimaju manje od trećine ukupne površine. U osnovi mogu se razlučiti tri glavne geografske cjeline. Najveći dio zemlje u središnjim i istočnim područjima zauzimaju gorski sustavi prekambrijske starosti građeni većinom od granita i gnajseva. Uglavnom su niski i ne prelaze 2000 m. Duž istočnoga priobalja u dužini od 500-tinjak km pruža se [[Taebaek]], gorski niz čiji krajnji ogranci dopiru u [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. Prosječno visoko oko 1000 m, a najviši dijelovi jedva premašuju 1700 m ([[
Drugu cjelinu čine nizinska područja u zapadnom priobalju, najnaseljeniji dio zemlje i najvažnije poljoprivredno područje. To je blago valovita ravnica koja se postupno uzdiže prema istoku, a raščlanjena je nešto višim brežuljcima. Ravnica uz južno primorje dosta je uža i još izrazitije ispresijecana brežuljkastim područjima. Najvažniji je dio ove cjeline prostrani bazen rijeke [[
[[Datoteka:Cheju etm 2000097 lrg.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Satelitsko snimanje|Satelitska snimka]] otoka [[Jeju]]]]
[[Južna Koreja#Klima|Klima Južne Koreje]] pod utjecajem je [[monsun]]a (što se odražava na količinu i godišnji raspored padalina) te okolnih mora i obližnje goleme kopnenen mase [[azija|azijskoga]] kontinenta. Općenito, zime su dosta hladne s malo padalina, a ljeta su topla, kišovita i mogu biti dosta sparna. Srednje siječanjske temperature u cijeloj su zemlji osim južnoga priobalja niže od 0 °C i kreći se od 2 °C na jugoistoku do -7 °C u sjevernoj unutrašnjosti. Ljetne temperature ujednačenije su, a srednja temperatura kolovoza, najtoplijeg mjeseca, je oko 25 °C. Godišnja količina padalina smanjuje se od juga (oko 1500 mm) prema sjeveru (oko 900 mm). Otok [[
U suptropskom južnom priobalju i na otoku Jeju prevladavaju šume vazdazelenih listićavaca. Drugdje prirodnu vegetaciju čine mješovite šume u kojima su najčešće vrste [[hrast]], [[javor]], [[jasen]], [[bukva]], kamelija, kamforovac, [[bor]]ovi, [[smreka|smreke]] i [[jele]]. Izvorne šume koje su nekad prekrivale više od 75 % površine u prošlosti su intenzivnim krčenjem u gusto naseljenoj zemlji (ogrjev, građevni materijal, obradive površine) svedene na male izdvojene površine. Mnoge od njih danas su pod zaštitom. Intenzivnim programima pošumljavanja u drugoj polovici XX. stoljeća šume su uvelike obnovljene i danas pokrivaju oko 60 % površine zemlje.
Zbog geološke građe i dovoljne količine padalina riječna mreža dosta je razvijena. Zbog asimetričnog pružanja glavne razvodnice (gorja Taebaek) prema istoku (Japanskom moru) odvodnjava se vrlo malen udio površine, a tokovi su kratki. Dvije najveće korejske rijeke izviru u Taebaeku.
== Stanovništvo ==
Redak 68:
[[Datoteka:South Korea Population Density.png|mini|lijevo|200px|<center>Gustoća naseljenosti Južne Koreje]]
[[Datoteka:Seoul-01.jpg|mini|desno|200px|<center>[[Panorama]] dijela glavnog grada [[Seoul]]a]]
[[Datoteka:Korea-Seoul-Namdaemun-Sungnyemun-03.jpg|mini|desno|200px|<center>[[Pagoda]]
Sa 99 % [[Koreja]]ca (pripadaju mongolskoj skupini naroda) spada među [[Etničke grupe Južne Koreje|etnički najhomogenije]] zemlje svijeta. Najznačajnija manjina su [[Kinezi]], a nakon uspješna gospodarskoga razvoja povećava se broj stranih radnika, većinom iz [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], te poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. Ipak, u golemoj masi od oko 50 milijuna stanovnika čine zanemarivu manjinu. Službeni jezik je [[korejski]] koji se piše posebnim [[korejsko pismo|korejskim pismom]] (fonetskim), a u Južnij Koreji naziva se han’gul ([[hangul]]). U novinama i ostalim tiskovinama uz njega se koristi i određen broj kineskih znakova.
S oko 480 st./km<sup>2</sup> Južna Koreja jedna je od najgušće naseljenih zemalja svijeta (ne računajući “minijaturne” države). Pritom je došlo do izrazite polarizacije između velikih gradskih aglomeracija na zapadu i jugu zemlje kojima se stanovništvo i dalje povećava, i prostranih ruralnih područja u unutrašnjosti koja su rijetko naseljena i dalje gube stanovništvo, te imaju nepovoljnu dobnu strukturu. Danas u gradovima živi više od 80 % stanovništva, a u samo tri najveća gradska područja oko 30 %. [[
Sredinom 20. stoljeća porast stanovništva zbog visoke stope [[rodnost]]i bio je brz, a od 1950. do 1990. stanovništvo se udvostručilo. Ipak, od sredine 1960-ih, usporedno s prelaskom iz agrarnog i ruralno u industrijsko i urbano društvo došlo je do smanjenja rodnosti (tome je pridonijela i nacionalna kampanja planiranja obitelji koja se provodi od 1965.), a time i do usporavanja rasta stadnovništva i on danas iznosi oko 10‰ godišnje. Posljednjih godina stopa rodnosti kreće se od 12 do 13‰, a smrtnosti oko 6‰.
Redak 83:
[[Datoteka:Ban Ki-moon 1-2.jpg|mini|lijevo|150px|<center>[[Ban Ki-moon]]]]
[[Datoteka:Park Geun-hye in National Assembly Building.JPG|mini|desno|200px|<center>Predsjednica ulazi u Narodnu skupštinu]]
[[Vlast]] je u Južnoj Koreji podijeljena na izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast. Izvršna i zakonodavna vlast rade na nacionalnoj razini, iako nekoliko ministara u izvršnoj vlasti radi na lokalnoj razini. Lokalna uprava ima polu-autonomiju i sadržava izvršnu i zakonodavnu vlast. Sudska vlast radi i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Glavni tajnik [[UN]]-a je Korejac [[Ban Ki-moon]], što je veliko priznanje Južnoj Koreji.
Redak 92:
[[Datoteka:Ssbld002.jpg|mini|desno|200px|<center>Sjedište [[Samsung]]a]]
[[Datoteka:Korail KTX-2.jpg|mini|desno|200px|<center>[[Vlak velikih brzina|Vlak]] koji postiže brzinu od 350 [[km/h]]]]
Od početka [[1960-ih]] godina do danas
Od [[1970-ih]] potpora države dana je crnoj i obojenoj metalurgiji, brodogradnji, kemijskoj industriji, a od 1980-ih automobilskoj, elektrotehničkoj i elektroničkoj industriji. Posebice su se poticale velike tvrtke i industrijski kompleksi. Uz nisku cijenu rada i potporu države ostvarivane su visoke stope rasta koje su u nekim godinama bile i dvoznamenkaste. Od 1980-ih postupno popušta središnje planiranje i utjecaj države, a sve se više uvode tržišni principi. Porast cijene rada učinila je neke industrije manje konkurentnima, ali je korejsko [[gospodarstvo]] i dalje među najuspješnijima u Aziji. zijska [[financijska kriza]] potkraj 1990-ih odrazila se i na Južnu Koreju, kad su došle do izražaja slabosti gospodarskoga sustava. Uz veliku pomoć [[MMF]]-a i financijske reforme kriza je prevladana, iako su smanjene stope gospodarskog rasta ostale pozitivne.
Redak 98:
[[BNP]] po stanovniku iznosi oko 10.000 [[USD]], a više od 40 % otvaruje se u industriji što je među najvećim udjelima u svijetu. Važnost poljoprivrede se smanjuje, jednako po udjelu u zaposlenosti i u dohotku. Obrađuje se manje od 20 % površine zemlje, a glavni su problemi sustav zemljišne razdiobe koji je doveo do rascjepkanosti parcela i nedostatak radne snage u ostarjelim ruralnim sredinama. Glavni je usjev [[riža]] koja se uzgaja na polovici površine (na jugu i dvije žetve godišnje), zatim ostale žitarice ([[ječam]], [[pšenica]]), [[soja]], [[krumpir]], [[grah]] i ostalo povrće, [[voće]] ([[agrumi]] – 7. u svijetu, [[jabuke]], [[kruške]], [[breskve]], [[naranče]]), [[pamuk]]. U stočarstvu je najznačajnije [[svinjogojstvo]]. U proizvodnji hrane važno je [[ribarstvo]] (12. u svijetu), morsko ribarstvo daje oko 2/3 ukupnog, a razvijena je i akvakultura. Usprkos intenzivnom programu pošumljavanja Koreja proizvodi samo maleni dio potreba za drvom, a razvijena drvna industrija uvelike počiva na uvozu.
Rudna su bogatstva ograničena, među najvažnijima su [[kameni ugljen]] (ali je
Vanjska je [[trgovina]] velika, a trgovinska bilanca pozitivna. Izvoze se elektrotehnički i elektronički uređaji, telekomunikacijska oprema, strojevi i vozila, željezo i čelik, brodovi, najviše u [[SAD]], [[Japan]], [[kina|Kinu]], [[JAR]], [[Tajvan]]. Uvoze se industrijska oprema, nafta i derivati, ugljen, kemijski proizvodi, različite sirovine i prehrambeni proizvodi. Glavni partneri su: [[Japan]], [[SAD]], [[Kina]], [[Saudijska Arabija]], [[Njemačka]], [[Australija]].
Uporedno s razvojem industrije razvijao se i prometni sustav. Nekoć dominantna [[željeznica]] (i u putničkom i u teretnom prometu) izgubila je primat iako je mreža dobro razvijena i velikim dijelom elektrificirana. Cestovna mreža, iako brzo građena, zaostaje za još bržom automobilizacijom pa se u grad. regijama stvaraju gužve. Integracija u svj. gospodarstvo nije bila moguća bez razvoja zračnog i pom. prometa. Međunarodni aerodrom Seoul-Inch’on 5. je u svijetu po teretnom prometu, a među 15 najvećih svjetskih morskih luka četiri su korejske:
== Upravna podjela ==
Redak 111:
**[[Seoul]]
* Poseban samoupravni grad
**[[
* Metropolitanski gradovi
**[[Busan]]
Redak 117:
**[[Incheon]]
**[[Daejeon]]
**[[
**[[Ulsan]]
* Pokrajine
**[[Gyeonggi
**[[Gangwon
**[[
**[[
**[[
**[[
**[[
**[[
* Posebna samoupravna pokrajina
**[[
== Izvori ==
|