Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
sređivanje+dva izvora
Redak 1:
[[Datoteka:Japan map hiroshima nagasaki.png|desno|250px|mini|Karta bombardiranja]]
 
'''Atomsko bombardiranje japanskih gradova Hiroshime i Nagasakija''' dogodilo se [[6. kolovoza|6.]] i [[9. kolovoza]] [[1945]]. OniBombardiranje suje biliodobrio odobrenipredsjednik od predsjednikaSAD-a [[Harry S. Truman|Harrya S. Trumana]], ia izvedeniizvelo odga je [[Ratno zrakoplovstvo SAD|američkih-a]]. vojnihOvom aviona. Toprilikom je bilopo prvi put u povijesti dau jeratu upotrijebljeno nuklearno oružje upotrijebljeno u ratu. Sam čin i danas je kontroverzan, makar je s njime završen [[2. svjetski rat]] priveden kraju.
 
== Uvod ==
 
Nakon kapitulacije [[Treći Reich|Njemačke]] i [[Talijansko kolonijalno carstvo|Italije]], [[Japan]] je ostao jedina država [[Sile Osovine|Osovinskog Sporazuma]] koja se je nastavila boriti u Drugom svjetskom ratu i planirati daljnja imperijalna osvajanja, makar su gotovo 60 % njenih velikih gradova bili uništeni. U lipnju [[1945]]. američki je Interim Committee predložio upotrebu netom usavršenog atomskog oružja protiv japanske vojne industrije. Uz to, samo pri osvajanju japanskog otoka [[Okinawa|Okinawe]] poginulo je oko 12.500 savezničkih vojnika, a na cijelom bojištu na području [[Tihi ocean|Tihog oceana]] njih više od njih 70.000. ToTe brojke su sve više uznemiravale američku javnost koja nije znala koliko dugo će još rat trajati te koliki će biti Saveznički gubici, ako [[SAD]] odluči izvesti invaziju na Japan. Dne [[16. srpnja]] 1945. po prvi puta je uspješno isprobiranaisprobana atomska bomba u pustinji New Mexico. [[SAD]] je predložio japanskoj vladi kapitulaciju, no ona nije pristala, na što je Truman naredio upotrebu atomske bombe i prepustio generalu Carlu Spaatzu da sam izabere ciljeve. Iako su neki dužnosnici nagovarali Trumana da baci atomsku bombu na nenaseljeno područje, kako bi pokazao Japancima koliko je smrtonosno to novo oružje, drugi su od njega tražili da bomba bude bačena bez upozorenja na neki grad.
 
== Bombardiranja ==
Redak 11:
[[Datoteka:Atomic cloud over Hiroshima.jpg|lijevo|200px|mini|Eksplozija iznad Hiroshime]]
 
[[Hiroshima]] je bio jedan od malobrojnih gradova koji ostali pošteđeni bombardiranja konvencionalnim oružjem. No bili su predloženi i drugi ciljevi; [[Kyoto]], [[Yokohama]], Niigata pa čak i carska palača u [[Tokyo|Tokyu]]. Hiroshima, koja je tada brojala 255.000 stanovnika, je bila glavni stožer generala Hata Shunrokua koji je bio zadužen za obranu južnog dijela države, no većina stanovništva su bili civili. Dne [[31. srpnja]] SAD je pripremio uransku bombu "[[Little Boy]]", tešku 4 tone i dugu 3 metra. SaS malog zapadnopacifičkog otoka Tinianu[[Tinian]]a [[6. kolovoza]] [[1945]]., u 2.:45 ujutro, u pratnji još dvaju bombadera [[B-29 Superfortress|B-29]] koji su bili opremljeni uređajima za bilježenje, fotoaparatima i kamerama, poletio je bombarder nazvan ''Enola Gay''. Umjesto uobičajenog tereta konvencionalnih bombi i oružja, u svom spremištu nosio je samo jednu bombu od 4090 kilograma[[kilogram]]a. Odredište ovih aviona bila ja Hirošima udaljena šest sati leta.
 
U 7 sati po lokalnommjesnom vremenu japanski su radari otkrili tri aviona i pokrenuli uzbunu, ali su je onda prekinuli jer su mislili da avion leti tako visoko jer je samo izviđačka letjelica. Pri visini od 9.450 metara je ''Enola Gay'' u 8:15 sati izbacila atomsku bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. UOd jednomeksplozije trenutkui jenastale vatrene oluje poginulo 140je između 70.000 i 80.000, ili oko 30 %<ref>{{eng oznaka}} [http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/bomb/large/documents/index.php?pagenumber=11&documentid=65&documentdate=1946-06-19&studycollectionid=abomb&groupid= U. S. Strategic Bombing Survey: The Effects of the Atomic Bombings of Hiroshima and Nagasaki, June 19, 1946. President's Secretary's File, Truman Papers.], str.11., Pristupljeno 16. srpnja 2013. Pristupljeno 16. srpnja 2013.</ref> ljudi, a (od radijacijeposljedica još više)70.000<ref>{{eng oznaka}} [http://www.trumanlibrary.org/whistlestop/study_collections/bomb/large/documents/index.php?pagenumber=42&documentid=65&documentdate=1946-06-19&studycollectionid=abomb&groupid= U. S. Strategic Bombing Survey: The Effects of the Atomic Bombings of Hiroshima and Nagasaki, temperaturaJune 19, 1946. President's Secretary's File, Truman Papers.], str. 42, Pristupljeno 16. srpnja 2013.</ref>. Temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je i do 5000 [[°C]]. Snažni udarni val vjetra, brzine 800 km/h, i plamene oluje uništili su gotovo sve unutar 1312 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]]. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina visok 15.250 metara. Posada brodazrakoplova ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i pris udaljenosti od 560 km.
 
Vlada i vojni dužnosnici [[Japan]]a nisu isprva znali što se dogodilo. Kasnije su, nakon upozorenja [[SAD]]-a, pokrenuli debaturaspravu i bili spremni na kapitulaciju, ali pod određenim uvjetima. Na to je SAD [[9. kolovoza]] izbaciobacio drugu atomsku bombu, ovog puta na grad [[Nagasaki]]. Isprva je cilj trebao biti grad [[Kokura]], ali je odlučeno da zbog lošeg vremena nova meta bude Nagasaki. U 11:02 sati bomba "[[Fat Man]]" je bačena i glavni je cilj bio [[Mitsubishi|Mitsubishi koncern]], ali ga je promašila za više od 2 km. No, ipak je uništila pola grada. Bomba je detonirala na visini od 470 metara i ubila 22.000 osoba, a daljnih 39.000 je poginulo od posljedica radijacije.
 
== Posljedice ==
 
[[Datoteka:Nagasaki 1945 - Before and after (adjusted).jpg|lijevo|200px|mini|Zrakoplovni snimak Nagasakija prije i nakon bombardiranja]]
Kako bi spriječio i potencijalnomoguće treće bombardiranje, Japan se odlučio za [[Kapitulacija Japana|bezuvjetnu kapitulaciju]] čime je i završen 2. svjetski rat. Procjenjuje se da je od eksplozije i udarnog vala poginulo najmanje 78.000 ljudi. Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života. Prema procjenama Japana iz [[1968]]., 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su [[rak (bolest)|rak]] i [[leukemija]], tako da nitko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe.
 
== Debata o ispravnosti bombardiranja ==
Redak 28:
Američki službeni stav glasi da je do atomskog bombardiranja moralo doći jer bi posljedice invazije na Japan uzela prevelike žrtve.
 
Branioci atomskih napada također podsjećaju na naredbu izdanukoju odje japanskogizdalo ministarstvajapansko ministarstvo obrane [[1. kolovoza]] [[1944]]. godine, u kojoj se prijeti strijeljanjem preko 100.000 zarobljenih savezničkih vojnika u slučaju američkeameričkog iskrcavanja invazijena japanskihjapansko otokakopno.
 
Neki povijesničari tvrde da su [[SAD]] htjele brz završetak rata da bi na taj način izbjegli [[Sovjetski savez|sovjetski]] prodor na istok.
Redak 36:
[[Datoteka:B-29 Enola Gay w Crews.jpg|desno|200px|mini|Posada aviona ''Enola Gay'' 1945.]]
 
Neki kritičari također tvrde da ni iz vojno-strategijskog pogleda nije bilo razloga za upotrebu atomskih bombi. Velika bombardiranja i razaranja japanskih gradova su već bila uništila njihovu vojnu industriju i prehrambenu proizvodnju do te mjere da su bili u kritičnom stanju. Na to se mora dodati sovjetsko proglašenje rata Japanu; pitanje nije bilo dajesu li su Japanci spremni na nastavak ratovanja - oni više nisu mogli ratovati zbog nedostataka oružja i prehrane.
 
Kritičari atomskog bombardiranja tvrde da je Japan pokušavao početi pregovore o kapitulaciji, ali da su ih Amerikanci ignorirali. Umjesto toga, upotrijebili su atomsko naoružanje najviše da bi prestrašili buduće neprijatelje, [[Sovjetski savez]]. Također se procjenjuje da SAD nisu htjele da veliki novci uloženi u ''Manhattan projekt'' odu u nepovrat bez da se novo oružje ne upotrijebi.
 
Jedan od kritičara upotrebe atomskog naoružanja bio je i [[Albert Einstein]]. On je ranije, pod strahom da bi [[nacizam|nacisti]] mogli napraviti [[atomska bomba|atomsku bombu]], zajedno sas drugim istaknutim fizičarima potpisao pismo u kojem se zahtjeva od predsjednika [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelta]] da usavrši atomsko naoružanje. Kada je kasnije vidio pustoš i razaranje na mjestu atomskih bombardiranja, predomislio se. Američki vojni generali [[Douglas MacArthur]] i [[Dwight D. Eisenhower]] su također bili kritičari upotrebe atomskog oružja.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Poveznice ==