Almoš: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
sadržaj |
||
Redak 1:
{{Monarh
[[Datoteka:Chronicon Pictum P105 Kálmán és Álmos kibékülése Dömösön.JPG|mini|250px|Koloman i Almoš u Damišu.]]▼
| ime = Almoš
'''Almoš''' ('''Almo'''<ref name="Horvat">[[:s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Tomislav, prvi kralj hrvatski|Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'']]</ref><ref>[[Trpimir Macan]], ''Povijest hrvatskoga naroda'', Zagreb, 1992.</ref>), [[Ugarska|ugarski]] kraljević iz dinastije [[Arpadović]]a. Bio je nećak ugarskoga kralja [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|Ladislava I. Svetog]] i brat [[Koloman]]a.▼
▲| slika = [[Datoteka:Chronicon Pictum P105 Kálmán és Álmos kibékülése Dömösön.JPG|mini|
| opis = Koloman i Almoš u Damišu
| titula = [[Hrvatski kraljevi|Kralj Hrvatske]]
| vladavina =
| krunidba =
| prethodnik =
| nasljednik =
| regent =
| titula1 = ugarski kraljević
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 = hrvatski kralj
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 = herceg Hrvatske i Dalmacije
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe =
| supruga = Predslava Rjurikovič
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca = Adelaide<br>[[Bela II. Slijepi]]<br>Hedviga
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Arpadovići]]
| vladarska himna =
| otac = [[Gejza|Gejza I.]]
| majka =
| datum rođenja = [[1068.]]
| mjesto rođenja = [[Esztergom]], [[Ugarska]]
| datum smrti = [[1. rujna]] [[1129.]]
| mjesto smrti = [[Domos]], [[Bizant]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[Kršćanstvo|Kršćanin]]
}}
▲'''Almoš''' ('''Almo'''<ref name="Horvat">[[:s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Tomislav, prvi kralj hrvatski|Rudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'']]</ref><ref>[[Trpimir Macan]], ''Povijest hrvatskoga naroda'', Zagreb, 1992.</ref>) ([[Esztergom]], [[Ugarska]], [[1068.]] - [[Domos]], [[Bizant]], [[1. rujna]] [[1129.]]), [[Ugarska|ugarski]] kraljević iz dinastije [[Arpadović]]a. Bio je nećak ugarskoga kralja [[Ladislav I. Sveti, kralj Mađarske|Ladislava I. Svetog]] i brat [[Koloman]]a. Obnašao je istaknute službe u ugarskom i hrvatskom kraljevstvu, između ostalog bio je postavljen i za [[hrvatski vladari|hrvatskog kralja]] (1095.).
==Životopis==
Nakon smrti hrvatskog kralja [[Zvonimir]]a [[1089]]. godine, u [[Slavonija|Slavoniji]] je zavladao kralj ugarski Ladislav. Na tom području postavio je za vladara nećaka Almoša, da bi pokazao da taj dio Hrvatske ne namjerava pripojiti Ugarskoj. Almoša su za vladara priznavali tamošnji pristaše ugarske stranke. Međutim, potukao ga je novoizabrani hrvatski kralj [[Petar Snačić]] (Svačić) i protjerao ga [[1095.]] godine iz Slavonije koju je opet pripojio Hrvatskom kraljevstvu.▼
▲Nakon smrti hrvatskog kralja [[Zvonimir]]a [[1089]]. godine, u [[Slavonija|Slavoniji]] je zavladao ugarski kralj
Kralj Ladislav je iste godine umro, a naslijedio ga je nećak [[Koloman]], Almošev brat. Almoš je dobio naslov [[herceg]]a Slavonije i dio Ugarske na upravu.▼
▲Kralj Ladislav I. je iste godine umro, a naslijedio ga je nećak [[Koloman]], Almošev brat. Almoš je dobio naslov
Godine [[1097]]. ugarska vojska je krenula na Hrvatsku. Ugarskoj se vojsci tada ili možda na povratku suprotstavio kralj Petar Snačić na planini [[Gvozd]]u. U bitki su Hrvati pretrpjeli poraz, a kralj Petar je poginuo. Ugarska vojska nije nastavila pohod prema jugu, jer su granice Ugarske su na poticaj Bizanta napali [[Kumani]]. [[Bizant]], kome je pripadao Dalmatinski temat, predao ga je zbog smutnji u Hrvatskoj na upravu [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]]. Godine [[1098]]. godine sklopio je Koloman s Mlečanima ugovor, kojim je njima pripala [[Dalmacija]], a njemu [[Hrvatska]].
Line 15 ⟶ 65:
Već [[1108]]. godine Almoš se opet pobunio. Koloman mu je oduzeo svu imovinu i titulu [[herceg]]a čim je doznao da Almoš opet sprema pobunu. Almoš je pobjegao u Njemačku, gdje ga je primio car [[Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik V.]]. Izišao je u susret njegovim molbama i objavio rat Kolomanu želeći od Ugarske učiniti vazalnu njemačku državu. Nijemci su opsjeli grad [[Požun]], a vojska češkog kneza [[Svatopluk]]a, koji je bio njemački vazal, provalila je i pustošila sjeverozapadnu Ugarsku. No tada je Češku napao ugarski saveznik, poljski knez Boleslav III. Krivousti, pa se Svatopluk hitno morao vratiti u Češku. Carev pohod je propao jer se Požun nije predao.
Koloman je za nasljednika proglasio svog sina [[Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske|Stjepana II.]] i dao ga okruniti. Pred smrt je saznao da Almoš sprema novu pobunu, pa je zabrinut za sudbinu svog sina i nasljednika, koji je tada imao tek 14 godina dao zarobiti Almoša i njegova sina [[Bela II. Slijepi|Belu]], te ih je oslijepio. Potom ih je obojicu zatočio u samostanu [[Damiš]]u blizu [[Vacija|Vacije]].<ref>Šišić,
Godine [[1112]]. zahladili su odnosi između Bizanta i Kolomana. To je pokušao iskoristiti mletački [[dužd]], zatraživši bizantsku pomoć kako bi vratio dalmatinske gradove, no car je to, zauzet drugim poslovima, odbio. Nakon Almoševa osljepljenja, ugarska princeza Piroška, supruga [[Ivan II. Dobri Komnen|Ivana Komnena]], na čijem su se dvoru okupljali Almoševi pristaše isposlovala je carev pristanak, našto je dužd [[Ordelaf Faliero]] je [[1115]]. godine krenuo u rat. Zauzeo je [[Zadar]], osim kule u kojoj se nalazila kraljevska vojska, te [[Biograd]]. Kralj Koloman, shrvan bolešću i zabrinut zbog pitanja nasljedstva krune nije se mogao posvetiti obrani dalmatinskih gradova. Umro je [[1116]]. godine, a nasljedio ga je sin Stjepan II.
===Sukob sa Stjepanom II.===
Nakon smrti cara [[Aleksije I. Komnen|Aleksija I. Komnena]] na vlast je došao njegov sin Ivan II. Dobri Komnen. On je nasljedio jaku državu i punu riznicu, pa se mogao posvetiti proširenju svoje države. Njegov je prvi cilj bila [[Hrvatska u personalnoj uniji sa Ugarskom|Hrvatsko]]-[[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] Kraljevina. Careva supruga ''Piroška'', koja je uzela ime Irena je bila kći kralja Ladislava I. Svetog. Ona je na bizantskom dvoru pružila utočište slijepom kraljevu stricu Almošu, a car mu je obećao da će ga vratiti na vlast. I kralj [[Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske|Stjepan II.]] je otpočeo pripreme za rat. Sklopio je savez sa [[Normani]]ma i [[Srbi]]ma, te prikupio jaku vojsku. Potom je zatražio da car protjera Almoša i druge ugarske nazadovoljnike s dvora, a kada on to nije učinio [[1127.]] je napao Bizant.<ref>Šišić, F., str. 178.</ref> Ugarska vojska je zauzela [[Braničevo]] i [[Beograd]], te prodrla do [[Plovdiv]]a, te se s bogatim plijenom povukla natrag. Kralj je razorio Beograd, a od kamena toga grada dao sazidati [[Zemun]]. ▼
▲Nakon smrti cara [[Aleksije I. Komnen|Aleksija I. Komnena]] na vlast je došao njegov sin Ivan II. Dobri Komnen. On je nasljedio jaku državu i punu riznicu, pa se mogao posvetiti proširenju svoje države. Njegov je prvi cilj bila [[Hrvatska u personalnoj uniji
Almoš je umro [[1127]]. godine.▼
==Bilješke==
| |||