Razlika između inačica stranice »Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske«

m
bez sažetka
m
'''Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske''' (kratica '''ZAVNOH''', koja je i poimeničena), bilo je najviše tijelo narodne vlasti u Hrvatskoj [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|tijekom antifašističkoga rata]]. [[Prvo zasjedanje ZAVNOH-a|Prvo zasjedanje]] održano je u [[otočac|Otočcu]] i na [[plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]] (13.–14. lipnja 1943). ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkoga pokreta]], ali je ''[[de facto]]'' obavljao i funkciju najvišega organa vlasti Hrvatske. Za predsjednika je izabran [[Vladimir Nazor]]. [[drugo zasjedanje ZAVNOH-a|Drugo zasjedanje]] održano je u [[plaški|Plaškom]] (12.–15. listopada 1943.), donesen je [[ZAVNOH#Istra, Zadar i otoci|proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom]]. [[ZAVNOH#Treće zasjedanje|Na trećem zasjedanju]] u [[Topusko]]m (8.–9. svibnja 1944.) ZAVNOH je proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim organom državne vlasti [[Federalna Država Hrvatska|demokratske Hrvatske]], donesena je odluka o pristupanju Hrvatske u [[Demokratska Federativna Jugoslavija|federativnu Jugoslaviju]] na temelju prava na samoodređenje. Dana 14. travnja 1945. izvršna funkcija ZAVNOH-a prenesena je na prvu narodnu vladu Hrvatske koju je sastavio [[Vladimir Bakarić]]. Na [[Četvrto zasjedanje ZAVNOH-a|četvrtom zasjedanju]] u [[Zagreb]]u (24.–25. srpnja 1945.) ZAVNOH je promijenio ime u [[Hrvatski sabor|Narodni sabor Hrvatske]].<ref name="Proleksis">[[Opća i nacionalna enciklopedija]] - [http://proleksis.lzmk.hr/50986/ Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)]</ref>
 
== PovijestIncijativni odbor ==
=== Incijativni odbor ===
 
Iako se tijekom 1943. pomoću jake državne propagande na društvenom i kulturnom planu nastojao stvoriti privid konsolidacije [[NDH]], događaji na terenu upućivali su na upravo suprotnu situaciju. Riječ je o vidnom jačanju [[NOVJ|Narodnooslobodilačke vojske]] (NOV), što će se tijekom 1943. godine, a osobito nakon četvrte i [[peta neprijateljska ofenziva|pete »neprijateljske ofenzive«]] manifestirati velikim teritorijem tadašnje Hrvatske, koji je došao pod nadzor partizana. U razdoblju između veljače i travnja 1943. NOV je kontrolirala gotovo čitavu [[Lika|Liku]], osim grada [[Gospić]]a, [[banovina|Banovinu]], [[Kordun]], [[Gorski kotar]] i sjevernu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a nakon [[kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] neko vrijeme i grad [[Split]]. Sukladno tome valjalo na oslobođenom teritoriju je organiziran život. S tim u skladu, na temelju odluka [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|Prvog zasjedanja]] [[AVNOJ]]-a u [[Bihać]]u 5. prosinca 1942., u ličkom selu [[Ponor Korenički|Ponor]] kod [[Korenica|Korenice]] 1. ožujka 1943. osnovan je ''Inicijativni odbor Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske''. Jedan je od zadataka Inicijativnog odbora bilo rješavanje niza teških životnih problema na oslobođenom teritoriju.<ref>[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]: [http://www.matica.hr/Vijenac/vij229.nsf/AllWebDocs/mhaa Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), III. dio - Marija Bistrica kao umjetnički egzil] 12. prosinca 2002.</ref>
 
=== Prvo zasjedanje ===
 
Prvo zasjedanje ZAVNOH-a održano je u [[otočac|Otočcu]] i na [[plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]], 13. i 14. lipnja 1943. ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkoga pokreta]] (»Plitvička deklaracija«), ali je ''[[de facto]]'' obavljao i funkciju najvišega organa vlasti Hrvatske. Na tom je zasjedanju formiran Izvršni odbor, sastavljen od 11 članova, koji su obavljali dužnosti između zasjedanja. Za predsjednika Izvršnog odbora, izabran je književnik [[Vladimir Nazor]]. [[14. lipnja]] [[1943.]] na proplanku pokraj jezera Labudovac (jednoga od Plitvičkih jezera) održana je radna sjednica ZAVNOH-a. U proglasu »Narodima Hrvatske«, upućenom s I. zasjedanja, ZAVNOH je pozvao na borbu za oslobođenje od tuđinske vlasti. Pozvao je i »braću Hrvate Istre, Zadra, Rijeke i jadranskih otoka«.<ref name="Istarska">[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3088 Istarska enciklopedija - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)]</ref>
 
=== Istra, Zadar i otoci ===
{{wikizvor|Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj}}
[[Vladimir Nazor]], pozivajući se na pravo naroda na samoopredjeljenje, svojom je »[[:s:Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj|Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj]]« od 20. rujna 1943. godine potvrdio odluku Okružnog NOO-a za Istru o sjedinjenju ([[Pazinske odluke]]). Ništavnim su tada proglašeni [[Rapallski ugovor|ugovori Kraljevine Jugoslavije]] i [[Rimski ugovori (1941.)|NDH s Italijom]], kojima su [[Istra]] i drugi krajevi pripali Italiji, a talijanskoj manjini koja ondje obitava zajamčeno je pravo na autonomiju.<ref name="Istarska" />
 
=== Drugo zasjedanje ===
 
Drugo zasjedanje ZAVNOH-a održano je u [[Plaški|Plaškom]], od 12. do 15. listopada 1943. Na tom je zasjedanju izabran Izvršni odbor, sačinjen od 15 članova. Potvrđena je odluka Izvršnog odbora od 20. rujna 1943. donošenjem »Proglasa o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom«. Otad su problemi spomenutih područja u svim službenim aktima tretirani kao i problemi drugih dijelova [[Federalna Država Hrvatska|Hrvatske]]. ZAVNOH je uvažio specifičnosti tih područja, osobito Istre, pa je tijekom njemačke okupacije pomagao uputama, direktivama i kadrovima u izgradnji hrvatske vlasti i u objašnjavanju zadataka i ciljeva [[NOP]]-a. Nastojao je rješavati gospodarske probleme te probleme prikupljanja i transporta pomoći za prehranu [[NOVJ|partizanskih postrojbi]] u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]].<ref name="Istarska" /> Na tom je zasjedanju izabran Izvršni odbor, sačinjen od 15 članova. Osnovano je Tajništvo ZAVNOH-a, koje je ''[[de facto]]'' postalo hrvatska vlada. Usvojen je »Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i radu ZAVNOH-a«.
 
=== Treće zasjedanje ===
{{glavni|Treće zasjedanje ZAVNOH-a}}
 
[[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], potpredsjednik ZAVNOH-a je ustvrdio: »Velik je i dalekosežan politički i povijesni značaj ovih odluka za sudbinu i budućnost Hrvatske«.<ref name="Šeks">[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=13606&sec=421 Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Vladimira Šeksa na svečanosti obilježavanja 63. obljetnice ZAVNOH-a - Topusko, 2007.]</ref> Pokrenuto je osnivanje Telegrafske agencije Hrvatske, u to je vrijeme uveden [[vjeronauk]] kao izborni predmet, a u radu ZAVNOH-a sudjelovali su i članovi HSS-a te Srpski klub vijećnika. Predsjedništvo ZAVNOH-a su činili: [[Vladimir Nazor]] (neovisan, pjesnik), Andrija Hebrang ([[KPH]]), [[Ivan Gošnjak]] (KPH), Franjo Gaži ([[HSS]]), Stjepan Prvčić (HSS), Filip Lakuš (HSS), Rade Pribićević ([[samostalna demokratska stranka|SDS]]), Simo Eror (SDS), Svetozar Rittig (katolički svećenik) i Ante Mandić (neovisan.) Andrija Hebrang je tvrdio: »Hrvatska ima pravo da sama upravlja sobom, da ima svoj Sabor kao vrhovni zakonodavni organ i nosilac suvereniteta, i svoju narodnu vladu«. Zbog naglašenih težnji za ostvarivanjem hrvatske nacionalne ideje, Hebrang je u listopadu smijenjen s mjesta generalnog tajnika CK [[KPH]] i imenovan je povjerenikom trgovine i industrije Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije.<ref>[http://www.andrija-hebrang.com/kronologija.htm Kronologija života i nestanka Andrije Hebranga]</ref>
 
=== Četvrto zasjedanje ===
Tijekom lipnja 1944. otok [[Vis]] postaje vojni, politički i diplomatski centar [[NOP|Narodnooslobodilačkog pokreta]]. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom siječnja 1945. ZAVNOH se seli u grad Šibenik pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Hrvatske. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri.<ref name="Matica">[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]: [http://www.matica.hr/Vijenac/vij230.nsf/AllWebDocs/mhaa Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), IV. dio - Prosvjetna ognjišta i domovi kulture], 26. prosinca 2002.</ref>
 
 
{{citat|Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:<br/>[...]<br/>u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. - 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.|[[:s:Ustav Republike Hrvatske|Izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske]]}}
 
== Poveznice ==
* [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]]
* [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije]]
 
==Izvori==