Avari: razlika između inačica

Prema [[Kina|kineskim]] izvorima oko [[400]]. godine osnovan je savez plemena '''Dzut - Dzut''', najvjerojatnije među Ujgurima koje su u Bizantu nazivali [[Ogori]]ma. Ovladali su zemljom [[Huni|hunskog]] plemena '''Sabira''' otkuda se jedna grupa oko [[460]]. godine pokrenula prema [[Kaspijsko more|Kaspijskom]] i [[Crno more|Crnom moru]]. Tada se i po prvi put pojavljuje ime Avari u europskoj povijesti. Avari se ponovno pojavljuju [[557]]. godine kada nude pomoć [[Bizant]]u u borbi protiv drugih barbarskih plemena. Car [[Justinijan]] ih plaća za borbu protiv Bugara koji su učestalo upadali u bizantske teritorije. Pošto pobjeđuju [[Bugarska|Bugare]] na rijeci [[Don]]u, prodiru na ušće rijeke [[Dunav]], gdje podčinjavaju sebi Slavene.

 

 

Uz povremene upade u [[Furlanija|Furlaniju]] i u [[Franci|Franačku državu]], Avari su uglavnom najveći problem predstavljali Bizantu, pa su pod Bajanom ovladali bizantskim uporištima u Panoniji, [[Srijemska Mitrovica|Sirmijumom]] i [[Beograd|Singidunumom]] , a učestalo su upadali preko starih rimskih putova i u Dalmaciju. Njihov najveći pothvat je bio neuspjeli napad na [[Carigrad]] [[626]]. godine, u kojem su osim Avara sudjelovali i Slaveni i Gepidi, nakon čega su odbačeni sa velikim gubicima. Porazom kod Carigrada i počinje prestanak njihove moći. Avari se razdjeljuju, ali ipak u Panoniji uspijevaju sačuvati još dva naredna stoljeća svoju moć, sve do [[796]]. godine kada [[Karlo Veliki]] (vidi: [[Franačko-avarski ratovi]]) ulazi Panoniju i uništava Avare, koji poslije toga i zauvijek nestaju.