Apsolutizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
lektura
Redak 1:
'''Apsolutizam''' je oblik vladavine u kojoj vladar ima neograničenu [[vlast]] i u sebi ujedinjuje sve tri funkcije vlasti: zakonodavnu, upravnu i sudsku, [[Povijest Europe|posebno u Europi]] u 17. i 18. stoljeću. Apsolutizam isključuje postojanje drugog državnog tijela koje bi bilo nezavisno od monarha, čak i kada izabrano tijelo vrši ulogu monarhova savjetodavca. Vodeći teoretičar apsolutizma je [[Jean Bodin]], a prototip apsolutističkog monarha je francuski [[Luj XIV.]], "kralj Sunce" (Država to sam ja). Potkraj 18. stoljeća pod utjecajem prosvjetiteljstva razvio se u [[prosvijećeni apsolutizam]]. Primjeri takvih vladara su [[Fridrik II. Veliki|Fridrik II. Pruski]] i [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II. Habsburški]].
 
Apsolutizam ne treba miješati sas [[Totalitarizam|totalitarizmom]]; koji je moguć kada apsolutistička vlast (npr. Staljinova u Sovjetskom savezu) ima mogućnost da - u pravilu putem jedne u vladajuću partiju okupljene elite - kontrolira praktično sve aspekte života u jednom društvu, od odgoja djece u vrtićima do zapošljavanja osoblja u poduzećima.
 
== Izvori ==