|
}}
'''Mallorca''' je najveći otok u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Nalazi se u [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] i dio je arhipelaga [[Baleari|Balearskih otoka]] ([[katalonski]]: ''Illes Balears'', [[španjolski]]: ''Islas Baleares''). Kao i drugi Balearski otoci, ([[Ibiza]], [[ Formentera]] i [[Menorca]],) otok je popularno turističko odredište. Od šezdesetih godina 20. stoljeća, postala je sinonim za [[masovni turizam]]. Ime potječe od latinskoga ''insula maior'', "veliki otok"; kasnije Maiorca.
[[Glavni grad]] otoka, [[Palma de Mallorca]], jeistodobno takođerje i glavni grad autonomne pokrajine Balearski otoci. Himna Mallorce je La Balangera.
==Povijest==
===Osnivanje Mallorce===
Mallorca je bila nastanjena od prapovijesnih vremena. Otkriveni su grobovi i tragovi naselja iz [[paleolitik|paleolitskog]] doba (6000. – 4000. pr. Kr.). Rimljani su je osvojili 123. godine pr. Kr. pod vodstvom Kvinta Cecilija Metela. Otok je pod rimskom vladavinom procvjetaprocvjetao, a u to vrijeme su osnovani gradovi Pollentia ([[Alcudia]]) i Palmaria ([[Palma de Mallorca]]). Na otoku je razvijanarazvijano maslinarstvo i vinogradarstvo, a proizvdilaproizvodila se i sol. Mallorcanski vojnici su bili cijenjeni u rimskim legijama zbog svoje vojne vještine.
Vandali su opustošili otok opustošili 426., a pripojili susvome ga svomecarstvu carstvupripojili 465. godine. Godine 534. Mallorcu je osvojio [[Bizant]] i upravljao njome kao dijelom provincije Sardinije. Pod bizantskom je vlašću je podignut veći broj crkava. Ali od 707. otok su neprestano napadali [[muslimani]] iz Sjeverne Afrike.
KalifatOd Cordoba707. jeotok neprestano napadaju [[muslimani]] iz Sjeverne Afrike, a 902. godine Kalifat Córdoba osvaja Mallorcu, donijevši joj novo razdoblje prosperiteta otoku. Kad je kalifat bio na vrhuncu, [[Mauri]] su unaprijedili poljoprivredu navodnjavanjem, a razvili su i lokalne zanate. Pošto se kalifat 1015. raspao, započela je era opadanjanazadovanja. Mallorca je došla pod upravu vladara <!-- taife -->Denija, a od 1087. do 1114. bila je neovisna. Međutim, jedna je ekspedicija iz Pise i Katalonije je 1114. osvojila otok i držala Palmu pod opsadom 8 mjeseci. Kad je grad pao, osvajači su se povukli, a zamijenili su ih [[Almoravidi]] iz Sjeverne Afrike, koji su vladali do 1203. godine. Almoravide je istjerala dinastija [[Almohadi|Almohada]] koji su vladali do 1229. Iskoristivši konfuziju i nerede, kralj [[Jakov I. Aragonski]] jeizveo izvršioje invaziju sas 15.000 vojnika i 1.500 konja, i poslije tromjesečnog vojnog pohoda pripojio otok Aragonskoj kruni poslije tromjesečnog vojnog pohoda.
Poslije smrti Jakova I. godine 1276. njegovi sinovi su sinovi podijelili kraljevstvo. Jakov II. postao je kralj nove Kraljevine Mallorce. Godine 1344. kralj Petar IV. AragonskoAragonski osvojio je i vratio otok kruni.
Od 1479. aragonska kruna se kruna brakom između [[Ferdinand II. Aragonski|Fernanda Aragonskog]] i [[Izabela I. Kastiljska|Izabele od Kastilje]] ujedninila sas Krunom Kastilje. U ranom 18. stoljeću, [[Rat za španjolsko naslijeđe]] okončan je ujedinjenjem španjolske monarhije. Godine 1716. Dekretom iz Nueva Plante, Mallorca je postala dio španjolske provincije Baleari, koja odgovara današnjim Balearskim otocima.
===Palma===
Glavni grad Mallorce, Palma, osnovan je kao [[Rimsko carstvo|rimski]] logor nazvan PalamarijaPalamaria na ostacima talajotskog naselja. U burnoj povijsetipovijesti grad su nekoliko puta pustošili [[Vandali]] u vrijeme pada Rimskog carstva. Kasnije ga osvaja Bizant, koloniziraju Mauri (koji su ga nazvali Medina Mayurqa), a konačno ga je ustanovio Jakov I. Osvajač. Godine 1983. Palma je postala glavni grad autonomne pokrajine [[Balearski otoci]].
===20. stoljeće i danas===
Od pedesetih godina 20. stoljeća uspon masovnog turizma radikalno je promijenio fizionomiju i grada i otoka, pretvorivši ga u privlačno središte za strane turiste i za radnike iz kontinentalne Španjolske. To je doprinijelo velikim promjenama u tradiciji, sociolingvističkoj mapi, urbanizaciji i kupovnoj moći. Zahvaljujući turizmu Palma je značajno napredovala. Godine [[1960.]] Mallorca je imala 500.000 posjetitelja, dok je 1997. imala 6.739.700. Godine [[2001.]], više od 19.200.000 putnika prošlo je kroz zračnu luku Son Sant Joan u Palmi, uz dodatnih 1,5 milijuna koji su došli morem.
U 21. stoljeću, plan urbanog razvoja, tzv. Pla Mirall ("Plan ogledalo"), privukao je veliki broj radnika imigranata izvan [[EU|Europske unije]], naročito iz Afrike i Južne Amerike.
Lokalne novine Diario de Mallorca objavile su [[14. studenog]] 2005. tvrdnje da je [[CIA]] koristila zračnu luku na otoku za program tajnog prijevoza osumnjičenih za [[terorizam]].
==Zemljopis==
Mallorca ima dvije planinske regije od kojih su obeobje dugačke oko 70 km. OniNalaze se nalaze na sjeverozapadu ([[Serra de Tramuntana]] ili Tramuntana) i na istočnoj trećini otoka. Najviši vrh na Mallorci je Puig Major (1.445 m) na Serra de Tramuntani. Na njemu se nalazi vojno područje, a obližnji vrh Puig de Masanella je najviši dostupni vrh (1.364 m). Na sjeveroistočnoj obali nalaze se dva zaljeva: Badia de Pollença i veći Badia d'Alcúdia. Sjeverna obala je uglavnom strma i ima mnogo grebena. Središnje područja koja se širi oko Palme je plodna je ravnica poznata kao Es Pla.
Klima je mediteranska, sas više padalina na Serra de Tramuntana. U ravnici su ljeta topla, zime umjerene do hladne, a najhladnije su na planini Tramuntai; u ovom dijelu otoka nisu neuobičajene snježne padaline tijekom zime.
Pored otoka se nalaze dva mala nenastanjena otoka: Cabrera (jugoistočno od Palme) i Dragonera (zapadno od Palme).
| 